Konferenciju je organiziovao Hrišćanski pokret Crne Gore u saradnji sa Nacionalnom reformatorskom partijom Holandije /Staakunding Gereformeerde Partij/, povodom 15. januara - Svjetskog dana vjerskih sloboda.
Koordinator Pokreta Lav Lajović kazao je da hrišćanstvo nudi odgovore na savremene društvene probleme i izazove, naglašavajući značaj dijaloga među vjerskim zajednicama.
„U Crnoj Gori nije problem u zakonima i Ustavu, iako se često govori da bi ih trebalo mijenjati“, rekao je Lajović.
On je kazao da ne osporava činjenicu da se zakoni u toj oblasti mogu unaprijediti, ali je ocijenio da je glavni problem za ostvarivanje sloboda u praksi.
„Kod nas u praksi postoje narušavanja, posebno kada su u pitanju odnosi među vjerskim zajednicama jer tu ima isključivosti i netolerantnosti“, poručio je Lajović.
On je kazao da sloboda nije samo u propisima, već u tome na koji način se oni praktikuju.
„Zato nema dijaloga i ne njeguju se različitosti“, rekao je Lajović, ocjenjujući da je neophodno obezbijediti više prostora informacijama o različitostima u medijima i kroz obrazovanje. „Tamo gdje postoji neznanje, to je gore od bilo kakvog zla“, poručio je on.
On je naglasio da su na današnju konferenciju bili pozvani predstavnici svih 19 vjerskih zajednica u Crnoj Gori, ali se većina nije odazvala.
Lajović je kazao da je Pokret kao nevladina organizacija postigao veliki rezultat podstičući dijalog među zajednicima koji, kako je naveo, ne postoji u tolikoj mjeri u drugim državama regiona.
On je, osvrćući se na aktuelne događaje u Parizu, ocjenio da je to pokazatelj da je neophodno vraćanje na izvorne vrijednosti.
Mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) Mihailo kazao je da, kada su u pitanju vjerske zajednice, ta crkva ima najgori položaj. „CPC je u najgorem stanju u svojoj državi“.
„Sve ostale hrišćanske i druge vjerske zajednice imaju bolji položaj od CPC koja je stvarala ovu državu“, poručio je Mihailo, dodajući da bez CPC nema ni države.
On je objasnio da stranci možda ne znaju šta je povod takvog stanja, dok svi u Crnoj Gori, kako je naveo, dobro znaju. „Od 750 crkava i manastira u Crnoj Gori, CPC nema pravo pristupa ni u jednu, osim od 40 do 50 provincijskih“, objasnio je Mihailo.
On je kazao da se vjernici i sveštenstvo te vjerske zajednice mole „pod vedrim nebom“, a država neće to da reguliše.
Mihailo je ocijenio da takav odnos prema CPC i to što to pitanje nije riješeno usporava i evroatlantske integracije Crne Gore.
On je kazao da je na današnju konferenciju trebalo da dođu i predstavnici drugih vjerskih zajednica, poručujući da je trebalo da se pojave i predstavnici „cetinjske filijale beogradske patrijaršije“.
„Oni koji treba da dođu i čuju ovo nijesu došli. Oni imaju sva prava u ovoj državi i nijesu došli“, rekao je Mihailo.
On je pozvao Hrišćanski pokret i državne institucije da pogledaju status CPC, poručujući da je ta zajednica izolovana od države.
Predstavnica Ministartsva za ljudska i manjinska prava, Biljana Pejović, kazala je da sloboda misli, savjesti i vjeroispovijesti ima poseban značaj u heterogenoj državi kao što je Crna Gora.
„Sloboda vjerosipovijesti treba da hrabri poštovanje prema drugima i različitostima“, rekla je ona, dodajući da su uzajamno poštovanje i tolerancija uslov za razvoj svakog demokratskog društva.
Pejović je kazala da će Ministarstvo nastaviti saradnju sa svim vjerskim zajednici u državi.
Predsjednik Jevrejske zajednice u Crnoj Gori, Jaša Alfandari, rekao je da je Crna Gora obezbijedila zakonodavni okvir za vjerske slobode, ali da je u praksi neophodno još uraditi kako bi se to ostvarivalo.
„Vjerske slobode ne zavise samo od zakona, nego i od odnosa među ljudima i zajednicama“, objasnio je on.
Alfandari je ukazao na činjenicu da nijesu došli predstavnici pojedinih vjerskih zajednica koji je trebalo da dođu i učestvuiju u dijalogu. „Ovako vodimo monolog“.
„Oni koji nijesu došli ipak pokazuju da mi radimo dobru stvar“, zaključio je on.
Pastor Adventističke crkve u Crnoj Gori, Igor Bosnić, ukazao je na značaj dijaloga, ponavljajući da je za stvarno ostvarivanje vjerskih sloboda neophodna praksa koja to pokazuje. „Ako smo posvećeni dobrobiti ove države, moramo biti posvećeni i dobrobiti svakog pojednica“, rekao je on.
Bosnić je kazao da bi u Crnoj Gori i male vjerske zajednice trebalo da imaju ista prava kao i velike.
On je objasnio da je zbog toga neophodno da država i sa tim zajednicama potpiše ugovore kojima će se u potpunosti regulisati odnos i položaj svake vjerske zajednice u državi.
Bosnić je kazao da je u praksi u Crnoj Gori postignut napredak kada je u pitanju položaj pripadnika manjih vjerskih zajednica, zahvaljujući Vladi na doprinosu u poboljšanju stanja.
On je naglasio i značaj informisanja građana o različitostima i postojanju različitih vjerskih zajednica, kako bi se unaprijedila vjerska sloboda i tolerancija.
Pastor Jevanđelske crkve Riječ Božija, Vladimir Čizmanski, naglasio je značaj informisanja građana o različitostima i posebno o malom vjerskim zajednicama koje se posmatraju kao sekte.
On je rekao da je neophodno upututu građane u postojanje različitih malih hrišćanskih zajednica.
