Pranje ruku, vitamini, dobar san... higijena i zdrav režim ishrane prvi su elementi u borbi protiv infekcija. Međutim, na neke činioce moćnog imuniteta ne obraća se dovoljna pažnja. Evo šta još utiče na naše zdravlje.
Dobar izbor masnoća: Hrana bogata dobrim mastima, poput avokada, oraha, lososa, je zdrava i korisna. Ona pruža zdravu masnoću koju koristimo za njegu mozga i tijela. Sa druge strane, nezdrave masti nisu ni od kakve pomoći. Velike količine kolača, pomfrita i pice sa sobom nosi lošu mast koja nije hranljiva. Loše masti vode ka gojenju, holesterolu, što narušava naš imuni sistem.
Hitno rješavanje problema konstipacije: Ključni sistem za naš imunitet je digestivni trakt. Zatvor znači da će otpadni proizvodi metabolizma u crijevima sprječavati adekvatnu apsorpciju hranljivih materija, ali i da je ugrožen balans dobrih bakterija u probavnom sistemu.
Kretanje: O fizičkoj aktivnosti se najviše piše u tekstovima o gojaznosti i dijetama, odnosno postizanju vitke linije. Međutim, uz regulisanje holesterola ili visokog pritiska, kretanje djeluje blagotvorno i na imunološke snage organizma kao što je lučenje endorfina ili dobar ritam kretanja limfe kroz tijelo.
Ograničene količine šećera u ishrani: Ponovo tema koja se povezuje sa tjelesnom težinom. Međutim, korisno je znati i da 100 grama šećera u odraslom ljudskom organizmu prosječne težine umanjuje sposobnost bijelih krvnih zrnaca da eliminiše klice za 40 odsto.
Druženje: Socijalna interakcija može poboljšati funkcije imunog sistema, dok stres ima isključivo negativno djelovanje. Pojedinim studijama je dokazano da uz aktivno druženje živimo znatno zdravije, a i duže.
Jednim istraživanjem koje je pratilo 276 ljudi između 18 i 55 godina života dokazano je da su oni sa šest i više društvenih veza četiri puta bolji u borbi protiv virusa prehlade.
Izvor: lovesensa.rs; foto: wannabemagazine.com
