Tim povodom danas je u Sarajevu održan okrugli sto „Kako izvršiti povrat Sutorine?“ na kome su govorili ugledni članovi akademske zajednice BiH: prof. dr Suad Kurtćehajić, prof. dr Anton Jekauc, prof. dr Muriz Spahić, prof. emeritus Ibrahim Bušatlija i prof. dr Enver Imamović. Sa njega su poslali poruku bosanskohercegovačkim zastupnicima da imaju „jasan stav, dokaze, uvjerenje te snagu građana i patriota“ i da žele BiH u granicama koje su priznate Berlinskim kongresom još 18.
- Nećemo dozvoliti nikome da izda teritoriju BiH, za koju imamo vlasničke dokumente koje Crna Gora nema - poručeno je na današnjem skupu, najavljenom kao konferencija za novinare.
Nihad Aličković, predstavnik Inicijative za povrat Sutorine Bosni i Hercegovini, kazao je kako je razočaran politikom države „jer nam političari pokazuju da nisu sposobni za radna mjesta na kojima sjede“.
- Nadam se da će se ljudi koji će biti izabrani u narednom periodu baviti izgradnjom i razvojem Sutorine unutar BiH. Naša borba i naša argumentacija neće stati danas, ni sjutra, sve do onog momenta kada se Sutorina vrati BiH - rekao je on.
Profesor Suad Kurtćehajić smatra sa je već ranije usvojeni ugovor između dvije zemlje „vrlo štetan po Bosnu i Hercegovinu“.- Ako sve uspije, to će biti prvi put da je inteligencija BiH u saradnji sa medijima uspjela da uradi nešto što su političari zamislili drugačije... Kako je moguće da nešto što nije prošlo u Jugoslaviji sada u našem Paralmentu može proći? Ako bi se to desilo, onda bi se vicevi o našim političarima pričali u mnogo goroj verziji nego što se sada priča o Đuru Pucaru kojeg je prevario advokat Blažo Jovanović. Treba znati da je Sutorina vlasništvo BiH i da to vlasništvo nikada nije izgubila, a Crna Gora se u ovom slučaju nalazi u nesavjesnom posjedu. Granice su utvrđene jasno na Berlinskom kongresu. Sa tim granicama, BiH je postala pokrajina Austro-Ugarske i te granice nikada nijedno najveće tijelo nije mijenjalo, a sa tim granicama BiH je ušla i u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca. Sada bi Crna Gora htjela da mi odustanemo od Sutorine na bazi jednog događaja, tj. zauzimanja područja nakon pada Nezavisne Države Hrvatske, i na bazi „davanja“ Pucara, koji nije bio ovlašten – smatra Kurtćehajić.
On dodaje kako postoje dva rješenja problema: „razgovor sa predstavnicima iz Podgorice - jer oni nemaju ozbiljne argumente, ili međunarodni sud - gdje važe druga pravila“.
- Crna Gora će time ući u probleme jer ima nejasne granice, dok mi imamo najjasnije granice, jer je to utvrđeno na Berlinskom kongresu. Evropa će Crnoj Gori osporavati ulazak u EU zbog sudskog spora, a to se Podgorici nikako ne može isplatiti - zaključio je Kurtćehajić i dodao kako „crnogorski političari u Sarajevu lobiraju iz sata u sat kod parlamentaraca da sjutra odbiju Rezoluciju o Sutorini“.
Podsjećamo, poslanik Socijaldemokratske partije Denis Bećirović uputio je Rezoluciju o Sutorini kojom se traži da Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine da „neprihvatljivim, nutemeljenim i štetnim ocijeni prijedlog ugovora o državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Crne Gore“. Prema već potpisanom ugovoru, državna granica se proteže od tromeđe Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Republike Srbije na sjevernom dijelu, do tromeđe Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Republike Hrvatske na južnom dijelu.
- Dvije države na ovaj način, poštujući suverenitet i teritorijalni integritet, unapređuju bilateralne odnose, ispunjavaju obveze preuzete Poveljom Ujedinjenih nacioja i šalju pozitivnu poruku zemljama u regiji, europskim i globalnim partnerima o spremnosti Bosne i Hercegovine i Crne Gore da sporazumno urede preostala otvorena pitanja – stoji u tom dokumentu.
Foto: Klix.ba/Edin Hadžihasić (klix.ba)
