Zelinčević: Zaštititi domaći proizvod da bi bio vidljiv svijetu

Zelinčević smatra da je prevashodno potrebna veća har­monizacija propisa, ne samo u oblasti intelektualne svojine, već i o osnivanju i funkcionisanju kompanija, poreskih i drugih propisa.

- Ono što uočavam otkako sam u Crnoj Gori je da zemlja obiluje božanstvenom priro­dom i autentičnim proizvodi­ma, pa mislim da bi veći proj proizvoda trebao biti zaštićen oznakama geografskog porije­kla, Što je takođe jedan od oblika zaštite intelektualne svojine. Oznake geografskog porijekla doprinose i većoj prepoznatlji­vosti zemlje na međunarod­nom nivou - kazala je ona. Zelinčević je objasnila da su razvijene zemlje odavno pre­poznale učešće inovacija u ra­zvoju i jačanju ekonomije, kao i potrebu za uspostavljanjem efikasnog sistema zaštite inte­lektualne svojine.

- Mislim daje važno naglasiti da je razvijanje svijesti o zna­čaju i intelektualne svojine, kao i uspostavljanje sistema efikasne zaštite dugotrajan proces. Vidimo to i po zemlja­ma u regionu, koje su ovaj proces otpočele ranije. Ne ide ni­šta preko noći, pa tako ni u Crnoj Gori nije moguće očeki­vati radikalne i brze promje­ne. Koliko je meni poznato, do sada je urađeno dosta na har­monizaciji propisa koji reguli­šu ovu oblast sa međunarodnim i evropskim standardima, a radi se i na promociji inte­lektualne svojine - kazala je ona.

Prema njenim riječima, jedan od načina promocije značaja intelektualne svojine je i kroz projekte koje sprovode na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta Crne Gore.

-Sigurna sam da nema bolje promocije značaja zaštite in­telektualne svojine od toga kada vi inovativno rješenje, do kojeg su došli domaći istraži­vači, zaštitite kroz patent ili neki drugi oblik prava intelek­tualne svojine. Onda to rješe­nje primijenite u praksi, u procesu proizvodnje, bilo samostalnom primjenom ili ustupanjem putem licenci, i kada vidite da to donosi više­struku korist i proizvođaču, I inovatoru, a i krajnjem kori­sniku proizvoda jer je njegov kvalitet unaprijeđen - rekla je Zelinčević.

Ona je rekla da ima utisak da trenutno u Crnoj Gori ne po­stoji jasna spoznaja Šta se do-ija kroz zaštitu intelektualne svojine i da bi bilo korisno ka­da bi se uložili dodatni napori u promociju značaja teoblasti.

- Obrazovanje i razmjena isku­stava, takozvana otvorenost za novitete, je neophodna za ra­zvoj inovativnosti. Inovativ­nost se oslanja, prije svega, na dosadašnja dostignuća u toj oblasti na svjetskom nivou, bez obzira da li vi tražite zašti­tu u Crnoj Gori ili i na među­narodnom nivou, i to čini polaznu osnovu  za svakog istraživača - kazala je Zelinče­vić.

Ona je dodala da što su dostu­pnija savremena dostignuća to se može očekivati efikasnija inovacija.

Iz ovog razloga su važni i me­đunarodni projekti jer kroz njih naši istraživači imaju pri­liku da sarađuju sa vrhunskim naučnicima. Dugoročno, od njihovog znanja i iskustava svi ćemo imati koristi - tvrdi Ze­linčević.         

Zelinčević je angažovana kao ekspertkinja za intelektualnu svojinu na dva projekta čiji je nosilac ETF UCG. Cilj projekta „Fostering Innovation Based Research for e-Montenegro" je jačanje razvoja inovativnih istraživanja u oblasti informa-cionih i komunikacionih tehnologija i na njima zasnovanih aplikacija i servisa kako bi se razvijala infrastruktura i uslovi neophodni za razvoj informacionog društva. Projekat „Cen­tar uspješnosti u bioinformatici BIO-ICT" ima za cilj primjenu novih pametnih ICT rješenja u poljoprivredi, kako bi se poboljšalo uspostavljanje održive proizvodnje hrane, monito-ring kvaliteta usjeva, zemljišta i morskog ekosistema, razvoj tehnika za kontrolu i smanjenje zagađenosti vazduha i vode, kao i analiza i standardizacija proizvodnje hrane.