On je pojasnio da je vladavina prava širi princip od nezavisnosti sudstva i da za njeno ostvarenje treba i adekvatna "klima" u društvu, veći nivo pravne kulture, bolji materijalni uslovi, politička stabilnost, funkcionisanje ostalih sistema društva ali i još mnogo toga.
"Nabrajanje svih ovih činilaca nas ne amnestira. To potvrđuju poruke sa međunarodnih adresa, koje su toliko jasne da ne ostavljaju prostor za različita tumačenja. Moramo imati konkretne rezultate, a ne širok repertoar opravdanja, po ovom ili bilo kom drugom pitanju", rekao je Vukčević u intervjuu agenciji MINA.
Upitan da li crnogorsko sudstvo ima plan, volju i odlučnost da realizuje ono što se od njega traži i ne bude jedno od najproblematičnijih struktura u oblasti vladavine prava, on je rekao da to postoji, "ali,sudstvo nije jedini jemac vladavine prava u Crnoj Gori, iako jeste najvažniji".
Komentarišući svoju raniju izjavu kada je, dok je trajao postupak izbora Vrhovnog državnog tužioca (VDT), govorio o nagodbama političkih elita, Vukčević je naveo da je to rekao ne samo oko izbora VDT, već i Ustavnog suda i Sudskog savjeta, na čijem je čelu.
"Isticao sam da dvotrećinski izbor u parlamentu nije čarobni štapić, već da može dovesti do političkih nagodbi. To su sada uvidjeli i zagovornici tog rješenja. Lošije od rješenja koje su stvorile osnov za političke nagodbe, jeste etiketiranje onih koji su u toj zahtjevnoj proceduri izabrani", kazao je on.
Vukčević smatra da svima treba dati šansu, i VDT-u i ostalima, da se vidi ko će i šta uraditi, a ne unaprijed ih svrstavati u "zaštitnike režima".
On je ocijenio da reforma pravosuđa nije bila samo slovo na papiru, poručujući da to neće biti ni ubuduće, ali je ukazao i da je bilo kašnjenja i problema u realizaciji nekih mjera.
"Takođe, smatram da su neki od zadataka iz strategije, u najboljoj namjeri, bili preambiciozno postavljeni", kazao je Vukčević.
On je zadovoljan posvećenošću ljudi koji rade u sudstvu, kadrovskim i tehničkim resursima, kao i funkcionisanjem pravosudnog informacionog sistema (PRIS-a) koji je, kako je naveo, znatno napredniji u odnosu na druge slične sisteme u državnom aparatu.
Vukčević je nezadovoljan percepcijom sudstva u javnosti što potvrđuju posljednja istraživanja javnog mnjenja.
"To znači da imamo probleme i izazove na koje nije uspješno odgovoreno, ili javnost to nije uočila, ili sudska vlast javnosti nije predočila što i koliko radi. Ova istraživanja, uz poruke iz Izvještaja o napretku, treba da budu podsjetnik što treba činiti da bi se stanje promijenilo", pojasnio je on.
Smatra da ukupnu sliku o sudstvu više može zasjeniti propust u nekom od takozvanih velikih predmeta, nego savjesni rad u stotinama ostalih.
Komentarišući česta prebacivanja odgovornosti na relaciji policija-tužilaštvo – sudstvo, on je kazao da je bilo slučajeva koji nijesu bili dobar obrazac tih odnosa.
"Ali, vjerujem da je to više problem nesnalaženja u primjeni novih instituta, kao, naprimjer, tužilačke istrage, nego što je to pokušaj opstrukcije ili očivanja moći za bilo koga od ove tri strane", naveo je Vukčević.
Izvor: MINA; foto: dan.co.me
