Građani koji su dugo bili nezaposleni nemaju pravo na minimalac tokom prvih šest mjeseci na novom radnom mjestu.
Na zapadu Njemačke oko 14,6 odsto ljudi zarađuje manje od 8,50 eura po satu, dok je taj procenat na istoku znatno veći - 26,5 odsto, prenosi Radio "Dojče vele".
Vladina Komisija za minimalna primanja ponovo će 2017. razmatrati pravila i visinu minimalca.
U Udruženju poslodavaca Njemačke smatraju da se uvođenjem minimalca država prvi put "opasno miješa u dosadašnje tarifne pregovore".
I drugi kritičari uvjereni su da će pravila o minimalnoj zaradi dodatno otežati potragu za poslom, onima koji su najviše i ugroženi, a to su nedovoljno kvalifikovani radnici.
Stručnjak za tržište rada i saradnik Univerziteta Humbolt u Berlinu Mihael Burda kaže da su u posljednjih 10 godina investicije u Njemačkoj opale, a da se istovremeno privredni rast povećavao.
"Objašnjenje bi moglo biti - radna snaga je postala jeftina. Kada je rad jeftin, onda se to iskoristi za stvaranje novih radnih mjesta, ali negativna strana priče je to što se investicije smanjuju, pa ispašta produktivnost", kaže Burda.
Luksemburg je 1944. prvi u EU uveo pravila o minimalnim primanjima, pa je minimalac u toj zemlji danas najveći - 11,10 eura na sat.
