Dugoročni rast zahtijeva strukturne promjene budući da je dosadašnji privredni razvoj bio zasnovan na visokom prilivu SDI i rastu obima usluga, dok su ulaganja u proizvodni sektor bila nedovoljna. Cjelovita strategija privrednog razvoja odredila bi prioritetne aktivnosti i definisala pravce razvoja ukupne ekonomije.
U interesu ukupnog privrednog rasta potrebno je u vladinim politikama dati prioritet izvozu roba i usluga, te uraditi strategiju rasta izvoza kojom bi se definisale mjere, aktivnosti i instrumenti. Rast izvoza podstakao bi širenje znanja, vještina i resursa, i doveo do većeg zapošljavanja i ukupnog privrednog rasta.
Regulatorni ambijent treba dograditi posebno u oblastima radnih odnosa, privrednog prava, poreske politike, javnih nabavki. Lokalni porezi i dažbine često ugrožavaju ambijent za bavljenje biznisom, kako zbog predmeta (osnovice i stope) oporezivanja, tako i zbog čestih i netransparentnih izmjena lokalne regulative, te sporih i dugotrajnih procedura.
Pravce dalje reforme obrazovanja uskladiti sa potrebama privrede odnosno tržišta rada. Pristup finansiranju je za privredne subjekte ograničenje poslovanju, kako zbog visokih kamatnih stopa, tako i zbog kolateralnih zahtjeva i ostalih faktora (nedostatka znanja, kapitala, pouzdanih finansijskih izvještaja ....). Nelikvidnost privrede zahtijeva efikasno rješavanje narušenih dužničko-povjerilačkih odnosa.
Primjena Zakona o rokovima izmirenja novčanih obaveza ne utiče na bolju naplatu između subjekata i finansijsku disciplinu. Privredni subjekti predlažu da se izvrše izmjene Zakona u smislu usaglašavanja sa Direktivom 2011/7/EU o borbi protiv kašnjenja u plaćanjima u komercijalnim transakcijama kako bi se omogućilo slobodno ugovaranje dužih rokova plaćanja za privatni sektor, uz poštovanje odredbi fer odnosa prema povjeriocu. Preduzete mjere na suzbijanju sive ekonomije daju rezultate, ali još puno prostora postoji za djelovanje kada su u pitanju zapošljavanje, plaćanje poreza i trgovina. Konkurencija iz neformalnog sektora dovodi u neravnopravan položaj privredne subjekte koji posluju u skladu sa propisima.
U cilju unapređenja poslovanja potrebno je koordiniranom akcijom nadležnih organa nastaviti djelovanje na suzbijanju nelegalnog rada i trgovine, čime bi teret plaćanja dažbina bio raspoređen podjednako na sve učesnike uz istovremeno ostvarivanje većih budžetskih prihoda. Potrebno je u cilju intenzivnijeg korišćenja potencijala i privlačenja investicija, nastaviti reforme na unapređenju investicione klime. Efikasniji sudski postupci i implementacija zakona preduslovi su za privlačenje stranih investicija i unapređenje poslovanja. Arbitraža pri Privrednoj komori Crne Gore može da obezbijedi efikasnije i brže rješavanje privrednih sporova. Sugeriše se da privrednici koriste institut arbitraže, jer im se pruža mogućnost efikasnog i brzog rješavanja privrednihsporova između domaćih i stranih pravnih lica.
Potrebno je istrajati u obezbjeđivanju prostorno-planske dokumentacije i rješavanju imovinsko-pravnih odnosa kako bi investicioni projekti mogli da se nesmetano realizuju. Poboljšanje kvaliteta saobraćajne infrastrukture i povezivanje u svim vidovima saobraćaja, kako u interesu razvoja turizma, tako i ukupne privrede. U središtu aktivnosti usmjerenih na jačanje konkurentnosti crnogorske privrede treba da bude povećanje produktivnosti rada. Pored toga, neophodno je da se u primarne razvojne prioritete postave ivesticije u industrijsku infrastrukturu, istraživanje i razvoj, kao i podizanje kapaciteta privrede za prijem novih tehnologija i znanja. Konkurentnost se može povećati i sistemskim mjerama, smanjenjem administrativnih barijera, kao i uklanjanjem aktuelnih ograničenja poslovanju (nelikvidnost, pristup finansiranju, poslovanje u neformalnom sektoru…).
Konkurentnost kroz diferencijaciju i brand ima potencijala u pojedinim postojećim brendovima. Potrebno je intenzivirati aktivnosti na brendiranju domaćih proizvoda, usluga uopšte ponude, kako bi unaprijedili prepoznatljivost. Neiskorišćene su mogućnosti u povezivanju poljoprivrede i prehrambene industrije sa turizmom, kao i mogućnosti koje bi mogao dati ravnomjerniji regionalni razvoj.
