Zanimljivosti

Stvari koje psi ne vole

Ako želite da budete najbolji prijatelj svom psu, promijenite navike tako da mu svaki trenutak s vama bude uživanje!
Stvari koje psi ne vole
Portal AnalitikaIzvor

Laka komunikacija prija ne samo ljudima, već i našim ljubimcima. Naučite koji postupci vašeg psa zbunjuju, plaše, nerviraju i potrudite se da ih što prije izbacite iz svog repertoara...

Korišćenje riječi više od govora tijela: Mi smo vokalna vrsta. Volimo da brbljamo o svemu naširoko, pa čak i sa našim ljubimcima, koji ne mogu da razumiju većinu onoga što smo im rekli. Psi mogu da razumiju i do nekoliko stotina riječi (šetnja, sjedi, lezi, dođi, čekaj, ne, fuj to...), ali ne mogu da razumiju ljudski jezik. Psi se oslanjaju na naš govor tijela. Oni su evoluirali da budu pravi stručnjaci u čitanju našeg govora tijela i mogu da shvate šta smo naumili i prije nego što nam to i padne na pamet. Mi međutim, možemo psima poslati mješovite signale ako obraćamo pažnju samo na ono što im govorimo, a ne na ono što im pokazujemo govorom tijela. Pas se tako lako može zbuniti i ne može da uradi ono što od njega tražimo. Na primjer, ukoliko kažete psu komandu "čekaj", a naginjete ka njemu i držite ruku kao saobraćajac kada nekog zaustavlja, vi govorom tijela pozivate psa da vam priđe. Kada pas posluša komandu govora tijela, biva opomenut jer nije ispoštovao komandu "čekaj". Sve je tako zbunjuće zar ne?

Probajte sljedeći eksperiment: Pokušajte da provedete cio dan da ne kažete ni jednu riječ vašem psu, već da sa njim komunicirate samo uz pomoć govora tijela. Na taj način ćete uvidjeti koliko ste već u "razgovoru" sa svojim ljubimcem, a da toga niste ni bili svjesni. Na ovaj način ćete bolje naučiti da koristite neverbalni vid komunikacije, a pas će vjerovatno odahnuti od vaše naporne priče.

Grljenje psa: Ko ne voli jak zagrljaj pun ljubavi i radosti? Odgovor je - vaš pas! Mi kao primati izražavamo podršku, ljubav, radost i druge emocije kroz zagrljaje. Potpuno nam je normalno da naše ruke završe oko druge osobe u jakom zagrljaju. Zagrljaj je za nas znači samo dobre stvari, ali psi nisu evoluirali ovako. Psi nemaju ruke i ne grle se. Ukoliko pas stavi šapu na drugog psa, to je znak dominacije. Bez obzira na vaše namjere sa grljenjem, pas taj čin doživljava kao akt dominacije. Mnogi psi će istrpjeti zagrljaj dok se vi blaženo osmjehujete za novu fotografiju koju želite da okačite na društvene mreže, ali vaš pas to ne voli. Neki psi će se osjetiti ugroženo i od straha mogu da ujedu, što je čest slučaj kada se djeca nesmotreno zalete ka psu. Isto tako, pas koji dopušta da ga zagrli jedna osoba, može potpuno drugačije da reaguje kada ga zagrli druga osoba. Zaista je teško pronaći psa koji uživa i traži zagrljaj.

Ako se pitate da li vaš pas voli zagrljaje, pratite njegov govor tijela dok ga grlite. Da li je napet? Da li zabacuje glavu? Da li izbjegava kontakt očima? Da li su mu usta zatvorena? Da li liže usne? Sve su to znaci da je psu neprijatno. Dakle, sljedeći put kada poželite da zagrlite psa, obratite pažnju na njegov govor tijela i biće vam jasno da je bolji izbor češkanje.

Maženje i tapkanje po glavi psa: Da li vi volite da vas neko potapše po glavi? Vjerovatno ne. Ako neko posegne rukom prema vašem licu, pretpostavka je da ćete povući glavu unazad jer vam neko remeti privatan prostor. Slično je i sa psima. Ipak, većina ljudi misli da psi vole tapkanje i maženje po glavi. Realnost je da će većina pasa izdržati tapkanje po glavi, ali gotovo je sigurno da ne uživaju u tome. Ukoliko želite da udovoljite svom psu, ne lupajte ga po glavi, već ga pomazite po zadnjem dijelu leđa kod ruba repa. Vaš mezimac će vam biti zahvalan.

Prilaženje psu uz direktan pogled u oči: Svi znamo koliko je važan kontakt očima. On pokazuje da imamo povjerenja, da smo fokusirani, ali kontakt očima može biti i zastrašujući, neprijatan i dominantan. Jezivo je kada nam stranac zuri u oči, pogotovo ako nam se još i približava. Jasno je da smo tada mi u centru pažnje, ali kakva je namjera stranca? Da bismo ustanovili da li je pogled prijateljski ili ne, moramo da obratimo pažnju na ostale detalje lica, mekoće ili tvrdoće mišića oko očiju i usta. Čak i kada otkrijemo da je pogled prijateljski, nije prijatno kada neko koga ne znate direktno gleda u vas. Isto važi i za pse. Kada gledate psa direktno u oči i pritom mu se približavate, pas to tumači kao čin dominacije pa čak i agresije. Psi mogu reagovati submisivno (skrenu pogled, legnu na leđa, blago cvile). U svakom slučaju, za većinu pasa, zurenje u oči dok im se približavamo nije prijatno iskustvo.

Psi ne razumiju izuzetke u pravilima: Ako želite da priđete psu na način koji će mu prijati, probajte sljedeće: Prilazite polako, blago skrenutog pogleda, malo nagnuti ka naprijed, govorite tiho i sa blagim glasom. Probajte da ignorišete psa i pustite ga da on vama priđe. Na ovaj način, pas će uvidjeti da ne predstavljate prijetnju. Pas možda i dalje neće željeti da ima ništa sa vama, ali barem neće biti zastrašen, pa neće imati odbrambenoagresivno reakciju.

Nepostavljanje jasnih pravila: Psi žele i vole da imaju pravila. Možda se vama čini da jasna i stroga pravila čine život dosadnim ili neudobnim za vašeg psa, ali situacija je upravo suprotna. Pravila čine život predvidljivim, manje zbunjućim i mnogo manje stresnim. Govoreći o zbunjenosti, psi ne razumiju izuzetke u pravilima.

Oni ne razumiju da smiju da skaču na vas kada nosite kućnu trenerku ali da ne smiju da skaču kada ste se skockali za posao ili izlazak. Ne razumiju da smiju da se popnu na kauč poslije kupanja, ali ne i kada se vrate blatnjavi iz šetnje. Pas će napredovati ukoliko zna gdje su granice, a kada vi kao vlasnik provedete vrijeme i na pozitivan način postavite granice i pravila, pas će još bolje učvrstiti povjerenje u vas kao vođu.

Prisiljavanje psa da komunicira sa psima ili ljudima koje ne voli: Baš kao i druge društvene vrste, psi imaju svoje prijatelje i svoje neprijatelje. Lako može da se primijeti sa kojim psima ili ljudima pas želi da provede vrijeme, a sa kojima ne. Ipak, postoji dosta vlasnika pasa koji to poriču ili ne mogu da pročitaju jasne znake koje im njihov ljubimac šalje. Takvi vlasnici bukvalno guraju svog psa da se socijalizuje u raznim situacijama (parkovi, ulica) iako pas jasno pokazuje da bi radije da se povuče iz te situacije. Važno je napomenuti da mora da se napravi razlika između pozitivnog podsticanja na socijalizaciju i nasilnog pritiska.

Strpljivim i malim koracima možete pomoći psu da proširi svoju zonu udobnosti u interakciji sa drugum psima i ljudima. Uz nagradu kada pokaže pozitivan i miran odnos sa drugim psima, vaš ljubimac može da uživa u uravnoteženom životu. Znati razliku između pozitivne socijalizacije i prisiljavanja je od krucijalnog značaja za bezbjednost i ponašanje psa. Kada ga prisiljavate na kontakt sa drugim psima ili ljudima, pas može odgovoriti odbrambeno i može da ugrize. Pas će se vjerovatno prvo povući, ili će blago režati, a na kraju može i da ujede. Još gore je što pas može izgubiti povjerenje u vas kao zaštitnika i vođu. Pas može da poveže određene lokacije (park, ulicu, dio stana), pse ili ljude na negativan način. Prisilna socijalizacija može negativno da utiče na kompletan društveni život ljubimca pa ga je kasnije teško vratiti na pravi put. Učinite svom psu uslugu, pročitajte govor tijela psa i uočite kada mu je neprijatno u društvu druge osobe ili psa i tada ga udaljite i ne prisiljavajte ga na interakciju.

Šetnja bez "mirisa": Svakako je važno da pas poslušno hoda na uzici, ali je takođe bitno da se psu dozvoli da istraži svijet oko sebe. Može se reći da psi doživljavaju okruženje svojim čulom mirisa, dok se mi oslanjamo prvenstveno na čulo vida. Ako vlasnik posmatra šetnju samo kao vrijeme da pas obavi fiziološke potrebe, on griješi, jer ne daje psu vremena da "upije" mirise koji ga okružuju. Greška je i ukoliko je trasa šetnje ustaljena, pa pas ne može da istraži nove mirise. Odredite jednu od šetnji da bude "mirisna šetnja". Idite sporo i dozvolite svom psu da njuška sve što mu je zanimljivo. Izaberite potpuno novu rutu kretanja, a za mirisnu šetnju možete da koristite drugu ogrlicu i povodac, tako će vaš pas vremenom znati da ga čeka mirisna poslastica, a ne obična i brza šetnja. Mirisne šetnje su sjajna prilika da se pas mentalno opusti i da uživa u prirodi svim svojim čulima.

Zategnut povodac u šetnji: Psi su nevjerovatno dobri u čitanju našeg govora tijela, ali i nivoa naše napetosti koju osjećaju preko povoca. Držeći zategnut povodac, vlasnici podižu nivo stresa, frustracije i uzbuđenja kod svog ljubimca i obrnuto. Vjerovatno mislite "Ja ne želim da držim zategnut povodac, ali moj pas stalno vuče"! Upravo zbog toga je jako važno da naučite psa da hoda ne zatežući povodac. Razmjena energije dešava se preko uzice. Držeči uzicu labavo, dajete do znanja psu da je sve u redu i da nema razloga za brigu i napetost, pa je i on opušten. S druge strane, ako je povodac zategnut, psu šaljete poruku da ste napeti, nervozni i u pripravosti, pa i on postaje takav. Nije lako naučiti psa da ne vuče, ali uz pravilan trening (česta promjena pravca kretanja), stpljenje i nagrađivanje kada ne vuče vaš pas može da nauči da šeta opušteno.

Napetost: Povodac nije jedini način da pas osjeti vašu napetost. Ljudi mogu da osjete napetost kod druge osobe. Isto tako i psi mogu da "pokupe" stres od nas. I njima stres ne prija baš kao i nama. Ukoliko je vaš pas razdražljiv i aresivniji nego obično, provjerite svoje ponašanje posljednjih minuta, sati, dana ili čak nedjelja. Stanje vašeg psa je možda samo odraz vašeg stresa. Ukoliko vam je potrebna meditacija, odličan način da se smirite je da provedete par sati u mirnom maženju vašeg ljubimca. To će prijati i vama i njemu.

Dosađivanje: Sigurno vam je poznat osjećaj kada ste zaglavljeni u društvu neke dosadne osobe. Vrijeme mili u vječitoj dosadi. Tako se osjeća i vaš pas ukoliko svakodnevno ne razbijate monotoniju. Kada se vratite sa posla, iz škole ili drugih dnevnih obaveza, vjerovatno želite da provedete ostatak dana u miru, ali kako se tek osjeća pas koji vas je cijeli dan čekao da se igra sa vama? On je cijeli dan proveo dosađujući se i sada, kada vas je jedva dočekao, vi mu ne posvećujete pažnju. Ukoliko vaš ljubimac grize obuću, noge od stola i ostale stvari po stanu, najvjerovatnije mu je dosadno. Srećom, tu je brzo i jednostavno rješenje. Naučite psa novom triku i uvježbavajte stare trikove (neka pronađe svoju omiljenu igračku koju ste sakrili). Iskoristite šetnje da vježbate urođenu agilnost. Drugim riječima, pokušajte da na sve moguće načine uposlite tijelo i um vašeg psa. Sat treninga zamjenjuje i do nekoliko sati igre, jer se vaš pas umara mentalno. Čak 15 do 30 minuta vježbanja trikova može napraviti veliku razliku između srećnog i psa kome je smrtno dosadno.

Zadirkivanje psa: Ovo je očigledno, pa ne treba trošiti puno riječi i vremena o zadrikivanju. Neki ljudi zadrkuju pse jer misle da je to smiješno. Ne vucite psa za rep, ne zadirkujte psa zatvorenog u kolima kroz prozor, ne duvajte mu u uši. Lista može ići u nedogled, ali ukratko, ne radite psu stvari koje ga ljute samo zato što su vama smiješne. Psu nije smiješno i zadrikivanje može dovesti do ozbiljnih poremećaja u ponašanju psa, koje je kasnije teško ispraviti.

Izvor: njuska.com; foto: psiljubimci.blogspot.com

Portal Analitika