Uprkos krizi u eurozoni, litvanska vlast i dalje je optimistična u pogledu zajedničke valute.
Po Mastriškom ugovoru iz 1992. sve zemlje EU su obavezne da uđu u eurozonu osim Velike Britanije i Danske, koje su se putem pregovora dogovorile o izuzeću. Neke zemlje, međutim, poput Poljske i Švedske, namjerno izbjegavaju da ispune tehničke uslove za pristup eurozoni kako bi zadržale nacionalnu valutu. To može biti prednost u kriznim vremenima jer država može devalvirati svoju valutu ako joj ekonomija upadne u probleme. Sa eurom to nije moguće.
Litvanska vlada smatra da je, bez obzira na smanjenu fleksibilnost ekonomske politike sa eurom, ipak bolje ući u eurozonu. Kao i ostale dvije baltičke zemlje, Litvanija koristi svaku mogućnost da produbi institucionalne veze s EU, kako bi se Rusija odvratila od bilo kakvog pokušaja da ponovno stekne uticaj u toj regiji. Ujedno, pošto su Estonija i Letonija već u eurozoni, litvanski ulazak omogućiće dublje ekonomske odnose među njima. I treće, ulaskom u eurozonu podstiču se i strana ulaganja.
Litvanska ekonomija je rasla 3,4 posto u 2013. i očekuje se sličan rezultat za ovu godinu. Budžetski deficit u 2013. bio je tri, a na kraju 2014. trebao bi biti 2,5 posto. Javni dug je 40 posto BDP-a.
Litvanska centralna banka nedavno je izdala posebnu srebrnu komemorativnu kovanicu kojom se oprašta od litasa, koji je kao litvanska valuta bio u upotrebi od 1922. do kraja Drugog svjetskog rata, kada ga je zamijenila sovjetska rublja, a zatim ponovo od 1993. do kraja 2014.
Van eurozone će od 1. januara ostati pomenute Britanija i Danska, koje to nijesu obavezne učiniti niti planiraju, Švedska i Poljska, koje to evidentno izbjegavaju, Mađarska, Češka, Hrvatska, Bugarska i Rumunija, koje još ne ispunjavaju kriterije.
Za ulazak u eurozonu razmatraju se sljedeći kriterijimi: inflacija ne smije biti viša od 1,5 posto od stope inflacije u tri zemlje članice sa najnižom inflacijom, budžetski deficit mora biti ispod tri posto BDP-a, javni dug mora biti ispod 60 posto BDP-a, dugoročne kamate ne smiju biti više od dva posto iznad stope koje imaju tri zemlje članice sa najnižim kamatama i stabilnost kursa, koja podrazumijeva učestvovanje u Evropskom kursnom mahanizmu.
(index.hr)
