Janjić navodi da svaki iskorak Kosova, u smislu stupanja u članstvo neke organizacije, za Srbiju predstavlja veliki izazov, prevenstveno da bi smirila domaću javnost koja bi mogla da izazove zaustavljanje Briselskog sporazuma, ali i zbog činjenice što međunarodno-državno priznanje nije neposredno vezano sa članstvom u raznim regionalnim i svjetskim organizacijama.
„Najbitinije je da sada Srbija definiše gjde je ta granica od koje počinje međudržavno priznanje, a ne da se ovako široko interpretira, pa da se oko svakog sličnog događaja pravi unutrašnje-politička drama. Mislim da su najnovije politizacije pitanja priznanja Kosova, prije svega od strane predsjednika Tomislava Nikolića, a onda i od strane Dačića, u suštini namijenjene unutarpolitčkim potrebama i najvaljuju jednu ozbiljnu političku raspravu unutar vladajuće koalicije, kako dalje nastaviti, ne samo razgovore sa Briselom, nego i raspravu o spoljnopolitičkoj orijentaciji. Pitanje je da li sada treba ići u NATO i EU, ili slijediti Rusiju u samoizolaciji“, napominje Janjić.
Sagovornik Portala Analitika ističe da Srbiji za otvaranje pregovaračkih poglavlja niko nije tražio, niti može da traži priznanje Kosova. Međutim, dodaje on, Srbiji je sa Zapada jasno poručeno da bi bolje da ga prizna.
„Apsolutno je jasno da niko ne tjera Srbiju da prizna Kosovo, ali većina iz EU i Amerike stavlja na uvid srpskim političarima da je realnost da će Kosovo obezbijediti članstvo u UN i da bi bolje bilo da Srbija prizna Kosovo. Pritiska nema, uslovljavanja kreditima i vojnim prijetnjama nema, ali očigledno stoji pritisak u glavama srpskih političara i u javnosti koja je još uvijek anti-albanski raspoložena“, objašnjava Janjić.
On ponavlja da se o priznanja Kosova sada raspravlja prvenstveno zbog unutarpolitčkih dešavanja u Srbiji, iako će to pitanje prema njegovom mišljenju doći na dnevni red tek za 15 godina, jer, kako kaže, Srbija prije toga neće moći da ispuni sve pregovaračke uslove.
„Misli da se to pitanje sada potencira zbog nemoći onih koji to rade da obave svoj posao i zbog potrebe da mobilišu dio političke javnosti za sebe. Mislim da bi za Srbiju bilo mnogo pametnije da ne izgovara besmislenu mantru o nepriznanju Kosova. Bolje je da kaže „razgovaraćemo o priznanju Kosova kad budemo članica EU“. Time bi jedna pametna, državotvorna politika Srbije uslovila EU da drugačije razmišlja. Ovako se još uvijek radi o kolebanju da li dio srpske javnosti hoće u EU, a sa druge strane ima i ljudi iz EU koji ne bi željeli Srbiju unutra. Mislim da je aktiviranje sadašnje rasprave o priznanju Kosova u toj funkciji“, zaključuje Janjić.
N.D.
