U izvještaju se, između ostalog, konstatuje da je najveći problem u Crnoj Gori nepostojanje djelotvornih sredstava za zaštitu prava ličnosti od njihovog eventualnog kršenja od strane medija.
U takvom ambijentu, kaže Franović, metodama političkog marketinga sa elementima političkog pritiska sa različitih strana, izdvojen je jedan slučaj „spornog“ izvještavanja i proglašen gotovo jedinim slučajem kršenja prava ličnosti.
-Uz to, proizvedena je jedna atmosfera koju su mnogi građanke i građanke razumjeli kao politički pritisak na institucije pravosudnog sistema, sa ciljem da taj slučaj razriješe na potpuno drugačiji način i različito u odnosu na veliki broj njemu sličnih slučajeva. Sve to, po mišljenju CHK, na neustavan način i nesaglasan sa međunarodnim standardima, izjavio je Franović.
Crnogorski Helsinški Komitet smatra da su djelovi Deklaracije i preporuka Parlamentarnog odbora Evropske unije i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP), a koji se odnose na slobodu medija, takođe na fonu političkih pritisaka.
-Citirani dio dokumenta POSP-a usvojen 2.decembra je problematičan, kontroverzan i u više djelova sadrži zahtjeve koji nijesu u skadu sa pravnim poretkom Crne Gore niti sa međunarodnim i regionalnim standardima o ljudskim pravima, istakao je Franović.
Prema riječima predsjednika CHK, poslanici nerijetko zastupaju stanovišta koja nijesu u skladu sa modernism koncepcijama sistema ljudskih prava i sloboda i mehanizmima njihove zaštite.
-Polanike Evropskog parlamenta, kao i poslanike Skupštine Cre Gore obavezuje, pored ostalog i dokument Generalnog Direktorata za Proširenje, kojim se pored ostalog od zemalja u procesu pregovora o pristupanju EU zahtijeva da “što se tiče primjene i provođenje zakona koji direktno ili indirektno utiču na medije, neophodna je dosljednost i nepostojanje selektivne pravde”, akcentovao je Franović.
On se osvrnuo i na nedavne Prijedloge dopune Krivičnog zakonika i prijedlog dopuni Zakona o medijima.
-CHK želi da podsjeti javnost da u Crnoj Gori sve više imamo pojavu da se u Skupštini podnose različiti prijedlozi, pa i donose zakoni, pretežno iz marketinških razloga. Komitet smatra da je to jedan od razloga što imamo sve više loših zakona čiji su povodi bili konkretni slučajevi, koji se ne mogu riješavati na takav način, kazao je Franović.
U Skupštini se, navodi se u izvještaju, stvara poslanička većina koja objektivno onim zašto se zalaže zapravo pokazuje veliki entuzijazam da proces reformi pravnog okvira relevatnog za slobodu medija okrene u drugom pravcu dekriminalizacije klevete i uvede rigidnu senzuru.
-Radi se o uvođenju rigidne censure na velika vrata, miješanju vlasti u lobodu štampe na potpuno neprihvatljiv način, uvođenju načina ograničavanja slobode govora protivno Ustavu i standardima iz međunarodnih dokumenata o ljudskim pravima koje je ratifikovala Crna Gora, rekao je Franović.
Potrebno je, smatra predsjednik CHK, izgraditi preventivne mehanizme samoregulacije, kako bi sami mediji radili na vraćanju vrijednostima profesionalizma i etike.
-Legitimna ograničenja slobode izražavanja mogu se provoditi putem mehanizma utvrđivanja građansko-pravne odgovornosti, koja treda da stoje na raspolaganju svim građanima koji smatraju da su žrtve kršenja nekog od njihovih prava, smatra Franović.
Primjena bilo koje cenzure, bilo preventivne ili suspenzivne, nelegitimna je i neprihvatljiva.
-Sve sporne slučajeve mogućih povreda prava putem medija u Crnoj Gori treba riješavati na način što će se oni koji se smatraju žrtvama obratiti građanskom sudu, zaključio je Franović.
Izvještaj će biti dostavljen: predsjedniku Crne Gore Filipu Vujanoviću, premijeru Milu Đukanoviću, ministru pravde Dušku Markoviću, poslanicima u Skupštini, prvom zamjeniku Evropske komisije Fransu Timermansu, Evropskom parlamentu, šefici Misije OEBS-a u Crnoj Gori Janini Hrebičkovoj, šefu Delegacije EU u Crnoj Gori Mitji Drobniču, predstavništvima međunarodnih i regionalnih organizacija u našoj zemlji, ambasadama i diplomatskim predstavništvima.
A.S.
