Predstavnica za štampu evropskog komesara za energetiku Migela Arijasa Kanjetea,Ana Kaisa Itkonen, izjavila je da taj nezvanični "radni ručak" na kojem nije predviđeno da se usvoje i zaključci, sazvan u sklopu zasjedanja ministara energetike evropske 28-orice, da bi osam članica EU razmijenilo mišljenja, pošto je Rusija prošle nedjelje saopštila da obustavlja učešće u izgradnji tog gasovoda zbog prepreka koje čini EU. Srbija, objasnila je Kaisa Itkonen, na sastanak nije pozvana zato što nije članica Unije, ali će biti upoznata s raspravom jer je učesnica projekta "Južni tok".
Predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker je izjavio da neriješena pitanja slobodne konkurencije na evropskom energetskom tržištu, povezana s "Južnim tokom", nijesu nepremostiva i otud će potpredsjednik EK Šefčovič, zadužen za energetsku uniju EU, obavijestiti ministre energetike osam članica Unije o tome kako Evropska komisija gleda na "novonastalu situaciju".
Junker je rekao da EU ne želi da odbaci "Južni tok", čime je reagovao na izjavu predsjednika Rusije Vladimira Putina da je EU postavila prepreke izgradnji "Južnog toka" i da je Rusija, umjesto preko Bugarske, postigla sporazum s Turskom da gasovod velikog kapaciteta od 63 milijarde kubnih metara za snabdijevanje Južne Evrope, gradi ispod Crnog mora, do velikog evropskog gasnog čvorišta na tursko-grčkoj granici.
Junker je to rekao poslije susreta u Briselu s premijerom Bugarske Bojkom Borisovim, ocijenivši da je Rusija odustajanjem od izgradnje "Južnog toka" "ucijenila Bugarsku".
Putin je rekao da je EU zahtjevom Bugarskoj da obustavi izgradnju Južnog toka, iako bi od prometa tim gasovodom imala godišnju dobit od 400 miliona eura, porekla pravo Sofiji da postupi kao suverena država, dodavši da je to i "protiv ekonomskih interesa EU".
Predsjednik Evropske komisije je naglasio da se "Južni tok" može izgraditi uz poštovanje propisa EU i podvukao da će Unija "preduzeti sve nužne korake za poboljšanje naših odnosa s Rusijom", ali je podvukao da to ne zavisi samo od volje EU, već i od spremnosti Moskve.
Visoki zvaničnici EU su ranije ukazivali da se obustavljanje izgradnje "Južnog toka" od Bugarske, preko Srbije i Mađarske, do Srednje i Zapadne Evrope, zahtijeva ne samo radi usaglašavanja s propisima EU sporazuma koje su s Moskvom potpisale zemlje učesnice u tom projektu, već i iz političkih razloga EU - zbog uloge Rusije u ukrajinskoj krizi.
Potpredsjenik EK Šefćović je ranije ocijenio da "Rusija sve više koristi isporuke gasa kao oruđe pritiska i političko oružje protiv Ukrajine, što je neprihvatljivo".
Po izvorima EU, na sastanku ministara za energetiku u utorak će biti razmotreni planovi za upotpunjavanje jedinstvenog energetskog tržišta Unije, za sprovođenje strategije ekonomskog napretka EU do 2020. godine, uz informaciju Predsjedništva EU i Evropske komisije o "nedavnim zbivanjima u oblasti spoljnih energetskih odnosa".
SAD, Poljska i baltičke zemlje najoštriji su protivnici izgradnje "Južnog toka" jer smatraju da se njime povećava zavisnost Evrope od isporuka ruskog gasa, a to misli i Ukrajina koja tvrdi da bi to bitno umanjilo važnost protoka ruskog gasa u EU preko ukrajinske teritorije.
Čelnik ruske kompanije Gasprom, Aleksej Miler je poslije izjave Putina o obustavljanju projekta "Južni tok" i o izgradnji novog velikog gasovoda do čvorišta na tursko-grčkoj granici, saopštio da će Ukrajina time potpuno izgubiti značaj kao tranzitna teritorija za gas.
Viktor Orban, premijer Mađarske koja je veoma voljna da izgradi dionicu "Južnog toka" na svojoj teritoriji, ocijenio je da je "Evropska unija neumorno radila na tome da podrije projekat Južni tok ".
Američka agencija za strategijske procjene Stratfor je ocijenila da bi "odluka Putina da se, umjesto 'Južnog toka', gradi sličan gasovod do Turske, koja bi time postala središte za izvoz ruskog gasa, izmijenila ne samo energetsku dinamiku u regionu, već i mnoge odnose u Evropi, Turskoj i Rusiji".
