Autor je istakao da je djelo neka vrsta studije, te da „Znameniti govori“ uz djelo „Retorika“, predstavljaju tačku na jednu od oblasti interesovanja kojima se bavio.
„Ovo sam napisao da bih ukazao na značaj retorike, na valjanost vladanja njome i na izvanredne prednosti onoga ko to za sebe može reći. Jer nema sredstva u čovjekovoj upotrebi koja se i po moći da stvori i po snazi da razori može uporediti sa riječju“, objasnio je poznati crnogorski akademik.
On je svoje djelo zaključio govorima Veljka Vlahovića, Radovana Zogovića i Ratka Vujoševića.
„Vlahovićevo viđenje Crne Gore kao zemlje najvećih krajnosti pokazalo se opravdanim. Jer je i danas, možda i više nego u njegovo vrijeme, onih koji se pitaju kroz kakva će sve iskušenja i lomove prolaziti Crna Gora dok se približi savremenim shvatanjima istorije. I zašto ljubav Crnogoraca prema slobodi jeste grijeh.“, objasnio je profesor Radonjić i dodao da se Crna Gora još nije oslobodila te da i u 21. vijeku „korača svezana Crna Gora preko Crne Gore“.
On je citirajući pjesmu „Orevuar Montenegro“ kazao da je tek Ratko Vujošević neumoljiv.
„Ovo sam napisao, da bih kazao, ne samo da crnogorska retorika, vrhuni u svjetskim razmjerama i stoji na gornjoj granici čovjekovih dostignuća u ovoj oblasti, već i da bih pokazao koliko je ona korespodentna sa svakim, pa i ovim crnogorskim vremenom. I da bih i preko toga poslao poruku građanima ove države – ne osjećajte se malim i drugorazrednim! Vi ste svijet duha i kulture sa kojom se ne može porediti nijedna evropska sredina! I ponašajte se tako jer samo vas to može održati!“, objasnio je autor knjige „Znameniti govori“.
Dr Nela Savković Vukčević kazala je da djelo profesora Radonjića promoviše moć riječi kao i onoga koji stoji iza te riječi. On podsjeća na promišljanja o djelotvornosti govora, ali i o pogubnosti zloupotrijebljene riječi.
„Popis sentencija je takav da omogućava jasan pregled toka dvije struje koje su usmjeravale shvatanje značaja retorike. One, koja je retoriku određivala kao najljepši dar što su ga bogovi dati ljudima i one druge, koja je tražila njeno ukidanje zbog strašnih posljedica manipulisanjem osjećanja i mišljenjem auditorijuma, odnosno ukidanje umjetnosti laskanja i varanja prema stavu Mišela De Montenja.“, istakla je Savković Vukčević i dodala da se poznati profesor dotakao i još jedne dileme u retorici a to je prevlast forme i sadržaja u vrednovanju besjede.
Profesor Radonjić je, prema riječima promoterke djela, ukazao na tri osnovna sredstva uvjeravanja: etos, logos i patos, odnosu na snagu govora, govornika i slušalaca.
„U podjeli oratorskog naslijeđa profesor Radonjić ne ostaje na antičkom trodjelnom modelu: sudsko, političko i svečano govorništvo. On nudi novu šemu od osam cjelina – sudsko, parlamentarno, političko, vojničko, propovjedno, prigodno, teorijsko-kognitivno i akademsko-poetsko besjedništvo.“, objasnila je Savković Vukčević.
Na predstavljanju djela „Znameniti govori“, govorio je i poznati crnogorski akademik Sreten Perović, koji je istakao da mu je čast što promoviše djelo znamenitog govornika, uzornog pedagoga, autora, naučnika…
Perović je dodao da je Radonjić rođen u nekoj drugoj državi ili da se deklarisao kao pripadnik nekog brojnijeg naroda, da bi njegova djela bila više prevođena, izučavana na univerzitetima, cijenjena i slično.
„Još od ranije zvanična Crna Gora i njene institucije nemaju mnogo smisla ni za protokolarno uvažavanje crnogorskih vrhunskih naučnika i umjetnika. Bar ne dok su aktivni i potencijalno ili konkretno nepoželjni. Ali su u rjeđim slučajevima i sentimentalni prema autorima koji su se preselili u vječnost.“, smatra poznati crnogorski akademik.
Poznati književnik je dodao da takav ignorantski odnos djelimično uslovljava i konstantna intelektualna lijenost savremenih Crnogoraca, te „oboljenje“ pizma.
Akademik Perović je istakao da se Radonjić već dugo i uspješno bavi proučavanjem strukture, prirode i smisla retorike.
„U tom pogledu, Radonjičeve studije antologije govorništva – crnogorskog i univerzalnog, predstavljaju istovremeno i prvi početak i vrhunski domet.“, smatra poznati crnogorski akademik.
Perović je kazao da djelo „Znameniti govori“ predstavlja subjektivni izbor govora, govorništva i njemu srodnih tekstova.
„Ovaj antologijski izbor razvrstan u osam ciklusa otkuplja kvintesenciju govorništva od najranijih vremena do današnjih dana i ta njena avangardnost predstavlja vrijednost po sebi.“, rekao je akademik Perović.
On je dodao da se u djelu „Znameniti govori“, mogu naći, između ostalih, i besjede Vinstona Čerčila, Napoleona Bonaparte, Šarla De Gola, Džona Kenedija, Adolfa Hitlera i drugih.
„Prisustvo ovih istorijskih ličnosti u antologiji potvrđuje autorovu „demokratičnost“, jer je mogao da ih isključi iz konkurencije za ovu priliku, ali to nije učinio sa određenim ubjeđenjem.“, rekao je Perović osvrćući se na postojanje govora Staljina, Musolinija i Hitlera u djelu.
U djelu se nalaze još i govori Petra II Petrovića Njegoša, knjaza i kralja Nikole Petrovića, Veljka Vlahovića, Milovana Đilasa i drugih.
Perović je zaključio da se radi o djelu koje na „izvanredan način predstavilo bogastvo i vrline raznorodnog crnogorskog govorništva“, te da se „knjiga ne može prepričati i teško je nabrojiti sve njene vrijednosti“.
„Ona ostaje kao spomenik svojem autoru i visok biljeg u bogatoj riznici multinacionalne i nacionalne crnogorske kulture.“, zaključio je poznati književnik Perović.
Dr Radovan Radonjić osnivač je i rukovodilac prve Škole demokratije i prve Škole retorike u Crnoj Gori. Objavio je više desetina knjiga, od kojih su pet univerzitetski udžbenici, i nekoliko stotina stručnih i naučnih radova. Više od 50 nejgovih naslova prevedeno je na svjetske jezike - engleski, francuski, ruski, italijanski, japanski, njemački i kineski. Dobitnik je, između ostalog, Nagrade oslobođenja Cetinja (1973), Trinaestojulske nagrade (1975), Nagrade oslobođenja Titograda (1980).
K.Ć.
