On je, na predavanju studentima Univerziteta Mediteran, na temu evroatlantske integracije Crne Gore, kazao da NATO integracija najviše tangira mlade i da oni određuju prioritete i pravac države i koriste benefite članstva.
„Ulazak u NATO bi ovom regionu osiguralo dugotrajni mir. Brojne nove prijetnje uvećavaju lepezu opasnosti – nijedna zemlja ne može samostalno odgovoriti. Kolektivni sistem bezbjednosti je jedan od najboljih odgovora na savremene izazove“, rekao je Kaluđerović, prenosi agencija MINA.
Kako je kazao, takozvana neutralnost nije dopustiva tema za ozbiljnu raspravu. „Kolektivna bezbjednost je jedini put za male zemlje. Mi želimo da budemo dio sistema čije vrijednosti dijelimo“.
Kaluđerović je saopštio i da je kompatibilnost Evropske unije (EU) i NATO neupitna i da griješi svako ko kaže suprotno. „92 odsto stanovnika EU su, u stvari, stanovnici i NATO država. Danas su 22 od 28 država članica EU ujedno i članice NATO“.
„Kriterijumi za članstvo i vrijednosti koje baštine i EU i NATO su zajedničke, neodvojive. Bivše socijalističke države Evrope ili su prvo postale članice NATO, a nakon toga članice EU ili su iste godine primljene u obje organizacije“, kazao je on.
Kaluđerović je rekao da su neke od tema koje su se mogle čuti kao potencijalni razlozi zašto ne treba Crna Gora da postane članica NATO neargumentovane, poput one da Crna Gora, članstvom u Alijansi gubi suverenitet, navodeći da je Alijansa organizacija bazirana na konsenzusu.
„Vojne baze – zabluda. Ne postoje, sve su baze nacionalne, a mogu se staviti na korišćenje kolektivnom sistemu, ako se ukaže potreba za tim, a država odobri“, dodao je on.
Prema riječima Kaluđerovića, još jedna zabluda je slanje vojnika. „Crna Gora je izabrala profesionalizaciju svoje vojske, umjesto obaveznog vojnog roka. Dio kolektiva znači imati zaštitu koju partneri pružaju, ali i obavezu dorpinošenja istom“.
On je ukazao na ekonomske benefite, navodeći da država, postavši dio takve grupe zemalja, postaje privlačnija investitorima.
„Vršene su analize, na primjer baltičke zemlje. Iako ne možemo da postavimo direktnu vezu između povećanja direktnih stranih investicija i članstva u NATO, ono što je činjenica jeste da investitori idu tamo gdje je sigurno, i dodatno nijedna država koja je usla u NATO nije doživjela ekonomski pad“, naveo je Kaluđerović.
Kako je rekao, na crngoorskoj političkoj sceni postoje poređenja sa neutralnim zemljama.
„Sama pomisao ili paralela sa nekim postojećim neutralnim zemljama nema smisla – Švajcarska neutralna vjekovima, ali okružena NATO zemljama, Švedska oko 200 godina nije ratovala, ali sada znatno raste podrška NATO-u“, kazao je Kaluđerović.
On je rekao da ne treba ni pominjati koliko bi Crnu Goru koštala kupovina aviona i koliko bi mroala imati stalne vojske i brodova.
„Samo jedan avion, bez pratećih troškova, koštao bi budžet 40 miliona eura. A treba vam najmanje šest aviona, pa vi izračunajte. 240 miliona koje bi Crna Gora mogla daleko bolje da iskoristi. Ovako, članstvom u NATO dobijamo zaštitu za neuporedivo manje troškova po budžet, i dodatnu priliku da u bezbjednom okruženju radimo na privlačenju investicija“, poručio je Kaluđerović.
On je rekao da se često ne vidi i ne osjeća koliko vrijedi bezbjednost. „Da mi je neko 80-tih rekao kako će se Jugoslavija raspasti, i da ću živjeti u četiri državnotvorne inkarnacije, ne bih vjerovao. Ne dozvolite takva cjepkanja i konflikte“.
Na pitanje da li je Rusija uticala da Crna Groa ne dobije poziv za članstvo, Kaluđerović je rekao da nema govora da je iko treći uticao na odluke NATO-a. „Politika proširenja je politika NATO-a i samo NATO donosi odluke o članstvu“.
Kaluđerović je, odgovarajući na pitanje zašto članstvo u NATO koji nas je bombardovao, rekao da se bombardovanje mora staviti u tačan kontekst, razumjeti da je određena politika dovela do toga. „Istoriju treba tretirati tako i izvući zakljucke. Da se to ne bi više ponovilo“.
MINA, foto: natomontenegro.me
