On je u izjavi za Portal Analitika precizirao da taj dokument nije u skladu sa standardima o slobodi izražavanja, odnosno slobodi govora, medija i slobodi informisanja, niti sa dobrom praksom drugih zemalja koje imaju dugu tradiciju poštovanja ideala i principa slobode govora i srodnih prava i koje sa razlogom uzimamo za uzor, ato su Sjedinjene Američke Države, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Federalna Republika Njemačka, itd.
“U uslovima pluralističke demokratije i njoj primjerene slobode političke debate jasno je da i unutar Europskog Parlamenta kao i unutar Skupštine Crne Gore postoje predstavnici i onih političkih opcija koji nerijetko zastupaju stanovišta koja nijesu u skladu sa modernim koncepcijama sistema ljudskih prava i sloboda i mehanizama njihove zaštite, odnosno pravnih sredstava, koji treba da stoje na raspolaganju svakome onome koji smatra da je žrtva kršenja tih prava i sloboda. Međutim, i predstavnici rečenih političkih opcija u parlamentima su vezani principom ‘vladavine prava’, pa stoga nemaju pravo donositi i nametati zakone ili druge obavezujuće akte, u ovom slučaju ‘Preporuke’, jer su kao obavezujuće shvaćene od mnogih, koji su protivni ljudskim pravima i temeljnim principima pravde”, kaže Franović.
Predsjednik Helsinškog komiteta naglašava da živimo u ambijentu nespornog srozavanja razine javnog diskursa i kvaliteta političkog, pa i društvenog dijaloga u Crnoj Gori, te sunovrata poštovanja i primjene profesionalnih i etičkih standarda u jednom broju medija u Crnoj Gori.
“Generalno gledano, a naročito imajući u vidu takav ambijent, potpuno je neprihvatljivo izdvojiti jedan ‘sporni’ slučaj medijskog izvještavanja i vršiti nedozvoljivi politički pritisak na institucije pravosudnog sistema da taj slučaj razriješe na neustavan način. Ovdje posebno mislim na politički pritisak na Vrhovnog državnog tužioca pozivajući ga da se bavi samo jednim slučajem, kako se u dokumentu navodi ‘negativne kampanje’ protiv jedne ličnosti. Sve to u situaciji kada je u jednom broju medija u Crnoj Gori svakodnevno prisutna masovna i sistematska kampanja sličnog karaktera protiv velikog broja licnosti, uključujući tu i obične građane koji nijesu javne ličnosti”, naglašava sagovornik Portala Analitika.
On je stave da to i nije posao Vrhovnog državnog tužioca.
“Pravna sredstva koja se mogu upotrijebiti protiv kršenja prava od strane medija moraju biti u skladu sa pravnim poretkom Crne Gore, sa međunarodnim standardima i međunarodnim obavezama Crne Gore, onima koje proističu iz Evropske Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i drugih dokumenata. Ta pravna sredstva, iako po mojem mišljenju ne na potrebnom nivou djelotvornosti, postoje u Crnoj Gori, mada je reforma neophodna”, kaže Franović.
On dalje smatra da nije prihvatljivo vršiti bilo kakav politički pritisak da se bilo koji “slučaj” rješava na neustavan način, već primjenom dostupnih pravnih sredstava, koja bez diskriminacije moraju biti na raspolaganju bilo kojem građaninu na jednak način u slučaju kada smatraju da su žrtve kršenja nekog od svojih prava putem medija.
“To važi i za sporni ‘slučaj’ za koji POSP traži da bude tretiran na neustavan način”, kaže predsjednik CHK i dodaje, navodeći jedan poznati slučaj iz međunarodne prakse:
“Sloboda izražavanja je kamen temeljac u sistemu ljudskih prava i ograničenja te slobode su prihvatljiva samo u granicama međunarodnih standarda i dobre prakse drugih država sa dugom tradicijom slobode štampe. Evo za primjer slučaja iz Francuske. Prije dvije godine časopis Charlie Hebdo je objavio strip sa karikaturama božijeg poslanika Muhameda u vrijeme kada se u Americi i u nekim drugim zemljama počeo prikazivati film ‘Nevinost Muslimana’ (napravljen u SAD i objavljen na Internetu), što je dovelo do nasilnih demonstracija, ubistava, velikog uništavanja imovine, itd. širom svijeta Mnogi su smatrali da se radi o ‘antiislamsko’ filmu i teškim uvredama Muslimana, kao i krupnoj provokaciji, a za časopis Charlie Hebdo su rekli da ‘doliva ulje na vatru’. Odgovor vlasti Francuske je bio da su zabranili proteste protiv časopisa, a poruka tadašnjeg premijera Žan Mark Eroa je bila da je Francuska zemlja u kojoj je sloboda izražavanja zagarantovana, kao i sloboda karikature, a da - ako se neko zaista osjeća uvrijeđenim i misli da je bilo kršenja zakona - mogu da se obrate sudu. Niko nije pozivao na intervenciju Državnog tužioca Francuske. Sve sporne slučajeve mogućih povreda prava putem medija u Crnoj Gori treba riješavati na način što će se oni koji se smatraju žrtvama obratiti sudu, kao što je to preporučio i francuski premijer u citiranom slučaju”, zaključuje sagovornik Portala Analitika.
