Predsjednica Radne grupe Draginja Vuksanović kazala je da su članovi tog skupštinskog tijela postigli usaglašenost u vezi sa većinom članova Zakona.
“Najvažnije je da smo se posebno zadržali na dio koji se odnosi na finansiranje izborne kampanje, kako samih političkih subjekata tako i kandidata za predsjednika države, a posebna pažnja bila je usmjerena i na odredbe koje se tiču ograničenja kod samog zapošljavanja u toku kampanje”, kazala je ona.
Vuksanović je dodala da su poslanici Fronta predložili, a Kolegijum parlamenta prihvatio, da se na dnevni red zasijedanja predlože i izmjene i dopune zakona o radu i o državnim službenicima i namještenicima, kako bi se utvrdilo da li postoji nešto što ukazuje na eventualnu zloupotrebnu, kako bi se sa ta tri zakona otkolila mogućnost zloupotrebe u zapošljavanju.
Vuk Maraš iz MANS-a ocijenio je da je tekst zakona u načelu dobar, i da se suština može postići, “a to je da se smanji mogućnost kupovine glasova, nevezano koja partija je na vlasti”.
On je ukazao da je problematičan član 33, u kom se navodi da se “izuzetno može zaposliti osoba u skladu sa aktom o sistematizaciji”, navodeći da će tako definisan ostaviti mogućnost za zloupotrebe.
“Izuzetak vam ne znači ništa ako nemate pravilo. Mi nismo mogli da definišemo to. Zvaničan stav je da je Ustavi sud zabranio zbog kršenja ustavnog prava na rad mogućnost zabrane zapošljavanja, ali ovdje se ne radi o zabrani prava na rad”, ukazao je Maraš.
On smatra da su male kazne od 200 do dvije hiljade eura za odgovorne u državnim organaima, koji bi prekršili taj Zakon.
Vuksanović je navela da je propisivanje bilo koje odredbe o zabrani zapošljavanja protivno Ustavu, “I nisam htjela da zbog jedne odredbe opet dovedemo u pitanje ustavnost zakona”.
Ona je pojasnila da je prihvaćen amandman, koji predviđa poštovanje određene stroge procedure pri zapošljavanju i da time nema mogućnosti zloupotreba.
“Za slučaj kada postoje izuzetne prilike, da imate neophodnu potrebu za radom, a nemate tu osobu, amandmanom smo propisali da se može zaključiti ugovor o privremenim i povremenim poslovima, i tu je taj izuzetak koji je veoma bitan, ali samo ako je mjesto sistematizovano”, rekla je Vuksanović.
Ona je dodala da postoji norma zakona o radu koja ukazuje da se na tim poslovima mogu zaposliti samo oni koji obavljaju lakše poslove, što su u praksi, navela je, najčešće kuriri ili vozači u državnim organima.
Prema tiječima Vuksanović, normom zaključenja ugovora o privremenim i povremnim poslovima predviđeno je zapošljavanje samo ako je mjesto sistematizovano, navodeći i da se svi stupnjevi u postupku zapošljavanja moraju objavljivati na sajtu Agencije, kako bi svi mogli vidjeti da li je ispoštovana propisana procedura.
Poslanik Neven Gošović iz Socijalističke narodne partije, smatra da je riječ “izuzetno” ne može stajati u normi, navodeći da mora postojati pravilo da bi postojao izuzetak.
“Nedostaje preciznost, riječ izuzetno ne bi trebalo da stoji, već da se u skladu sa aktom o sistematizaciji uz ovaj postupak može zasnivati radni odnos na određeno”, rekao je on.
I skupštinska služba imala je istu dilemu, a Vuksanović je kazala da bez te riječi ostaje više prostora za zloupotrebe.
“Činjenicom da propisujte zaključenje ugovor o privrmeneim i povremenim poslovima kada je radon mjesto sistematizovano, i to u izuzetnim prilikama gdje zakon precizira da to moraju biti lakši poslovi, kao kada je u pitanju sezonsko zapošljavanje u turizmu, htjeli smo da nagalsimo koj su to poslovi izuzetno mimo tih o privremenim i povremenim poslovima”, dodala je ona.
DF i Pozitivna uzdržani
Poslanici Demokratskog fronta i Pozitivne Crne Gore bili su uzdržani, dok su ostali podržali predlog zakona, uz dogovor da se o normi 33, i odredbi “izuzetno”, izjasne na plenumu.
Poslanik Fronta Milutin Đukanović kazao je da se kroz taj Zakon teško može riješiti problem partijskog zapošljavanja, navodeći da je zato bitno regulisati i zakone o radu i državnim službenicima i namještenicima.
Branka Bošnjak koja je sa Đukanovićem predložila izmjene i dopune tih zakona rekla je da će ta dva, uz Zakon o finansiranju pooitičkih suubjekata i kampanja, svesti zloupotrebe na mimimalnu mjeru.
Ona je kazala da su izmjenama Zakona o državnim službenicima i namještenicima željeli da onemoguće diskreciono pravo koje je imao nadređeni u organima državne uprave da zapošljava bez obzira na rang listu, čime se, navela je, obesmišljavalo bodovanje kandidata.
“Predvidjeli smo da 70 bodova kandidat dobija za prosjek, dužina školovanja da nosi deset bodova, rezultati provjere sposobnosti do deset bodova, stručni i radni kvaliteti do pet bodova kao i vrijeme provedeno na Zavodu”, precizirala je Bošnjak.
Ona je dodala da je precizirano da je za pripravnike isto, osim što ne postoji kriterijum za stručne i radne kvalitete kao i provjera sposbnosti jer se radi o onima koji su tek završili fakultet.
Đukanović je kazao da je suština uvođenje jednakih kriterijuma za sve, kako ne bi subjektivna ocjena rukovodioca mijenjala sudbine ljudi.
Za je glasalo sedam poslanika, dok je četvoro iz Demokratske partije socijalista bilo uzdržano.
Isto je bilo i po pitanju dopuna zakona o radu, za koji je Bošnjak kazala da su se predlozi odnosili na preduzeća u kojima je država većinski vlasnik.
“Dali smo isto kriterijume i provjeru sposobnosti da vrši tročlana komisija koju obrazuje direktor, ali da mora biti jedan predstavnik sindikata”, navela je ona.
Izvor: Mina
Foto: rtcg.me
