Društvo

Dr Božo MIHAILOVIĆ: Integracija da ne sputa razvoj univerzitetskih jedinica

Mi hoćemo da fakultet funkcioniše. Ne želimo v.d. stanje koje je antistatutarno. Želimo da se pokrene inicijativa za izbor novog dekana i sve stavi u akademske tokove. Ne smatram da je aktuelna rektorka mogla da riješi probleme Univerziteta za tri mjeseca jer oni nisu nastali u ova tri mjeseca nego mnogo ranije, a u javnosti se stvara slika koja nije dobra. Protiv sam konstantacije da je sadašnja rektorka kriva, jer je ona sve probleme naslijedila. A da li se najbolje snašla, ona i njen tim, u to ne ulazim, kaže u razgovoru za Portal Analitika redovni profesor Univerziteta Crne Gore dr Božo Mihailović, naglašavajući da se aktuelni problem na relaciji Univerziteta Crne Gore i Ekonomskog fakulteta, može riješiti akademskim razgovorom i ispunjenjem zahtjeva Vijeća EF.
Dr Božo MIHAILOVIĆ: Integracija da ne sputa razvoj univerzitetskih jedinica
Portal AnalitikaIzvor

Jesam za integraciju Univerziteta Crne Gore, ali za integraciju u vezi sa ciljevima, strategijama, politikama, procedurama. Integracija ne smije sputavati razvoj bilo koje univerzitetske jedinice, nego mora biti omogućena u okviru principa koje sam naveo. To je poenta i strategijski pristup razvoju Univerziteta Crne Gore - naglašava redovni profesor UCG dr Božo Mihailović, govoreći o aktuelnim sporenjima na relaciji Univerzitet Crne Gore – Ekonomski fakultet.

mihailovicnovi

- Članovi Vijeća Ekonomskog fakulteta ne ulaze u razloge za smjenu Radovića i ne žele da se ovo sve postavi u ravan da mi branimo dekana. Upravni odbor, kao legitimni organ UCG ga je razriješio dužnosti, on se obratio javnosti povodom svojih odluka, i sada će to sve ići svojim tokom. Mi hoćemo sljedeće: da se sjedne i dogovori što nam je činiti dugoročno. Ovo je državni univerzitet i po mom dubokom mišljenju, jedan od stubova društva, stub visokog obrazovanja, a samim tim - prosperiteta i napretka, kaže profesor Mihailović.

ANALITIKA: Na javnom času koji je održao Ekonomski fakultet, kazali ste da problem između Univerziteta Crne Gore (UCG) i Ekonomskog fakulteta (EF) postoji odavno i da je ovo samo njegova kulminacija. Koji su to ključni problemi koji su doveli do aktuelnog stanja?

MIHAILOVIĆ: Ono što sam rekao na javnom času i što je već objavljeno je nešto iza čega stojim, i to ne samo ja već i Vijeće Ekonomskog fakulteta i njegov kolektiv. Problemi su dugoročno prisutni na Univerzitetu, jer se UCG posljednjih godina i to naročito prije izbijanja ekonomske krize, vrlo brzo razvijao – sa stanovišta studijskih programa, ali i nastavnog kadra. Kada je nastupila kriza, Univerzitet se našao u jednoj dosta složenoj situaciji kao cjelina, ali i sve univerzitetske jedinice.

Podsjetiću da je budžet UCG prije nekih pet godina bio 17 miliona, ali je iz godine u godinu smanjivan. Univerzitet koji se širio brzo, nije se snašao sa novonastalim problemima. Nije se kao cjelina mogao blagovremeno tržišno orijentisati. Došlo je do problema usljed nedostatka finansija, a kada u kući nema dovoljno hleba, čeljad postanu bijesna i ljuta.

U međuvremenu se Univerzitet i zaduživao, u što ne bih ulazio. Stvarala se klima nepovjerenja. Mi smo se kao vodeća i najstarija univerzitetska jedinica - koja je suosnivač UCG - blagovremeno prilagođavali i ponašali tržišno. Neke stvari smo predupređivali, osnivali nove studijske programe, nove metode, nivoe obrazovanja i slično. Mi smo fakultet koji ima sve nivoe obrazovanja i to su praktično dva fakulteta – Ekonomski fakultet i Fakultet za menadžment. Kod nas je sve funkcionisalo malo mdrugačije od većine univerzitetskih jedinica.

mihailovic5
Uradili smo dosta međunarodnih projekata i bili smo univerzitetska jedinica koja se razlikovala od ostalih, kako po broju studenata, tehničkoj opremljenosti, saradnji sa drugim univerzitetima... Tako smo ostvarivali i znatno veći prihod sa tržišta, mimo države. Organi univerziteta su onda, da bi riješili nastale probleme, zahvatili sredstva sa Ekonomskog fakulteta i to na osnovu odluka koje nisu dobile saglasnost Vlade.

Ali, nijesu samo finansije problem. Na Ekonomskom fakultetu već duže vremena vlada osjećaj da na Univerzitetu Crne Gore  postoji klima nepovjerenja u odnosu na naše prijedloge oko izbora u zvanja, tema doktorskih disertacija i druga važna akademska pitanja. Naše Vijeće je više puta pozivalo na dijalog čelne ljude u organima UCG. Ideja je bila da se organizuje rasprava pod nazivom „Aktuelni problemi funkcionisanja i razvoja UCG i mjesto i uloga EF“. Pa ko je više pozvan da daje predloge za razvoj nego Ekonomski fakultet? Više puta smo pozivali da se dogovorimo što nam valja činjeti, a  odgovor je bio da se sve radi po zakonu ili se jednostavno prećutkivalo.

ANALITIKA: Koji je Vaš komentar na smjenu dekana Ekonomskog fakulteta, Milivoja Radovića?

MIHAILOVIĆ: Članovi Vijeća ne ulaze u razloge za smjenu Radovića i ne žele da se ovo sve postavi u ravan da mi branimo dekana. Upravni odbor, kao legitimni organ UCG ga je razriješio dužnosti, on se obratio javnosti povodom svojih odluka, i sada će to sve ići svojim tokom. Mi hoćemo sljedeće: da se sjedne i dogovori što nam je činiti dugoročno. Ovo je državni univerzitet i po mom dubokom mišljenju, jedan od stubova društva, stub visokog obrazovanja, a samim tim - prosperiteta i napretka Crne Gore.

Kap u prepunoj čaši prelio je način razrješenja dekana Radovića. O tome smo - saznali iz medija. Po mom mišljenju, odluku je trebalo prvenstveno saoštiti Vijeću fakulteta koje ga je i biralo na osnovu njegovog programa. Mišljenja sam da nije trebalo postaviti za v.d. dekana koleginicu Maju Baćović, koja je bila kao prodekanica, član njegovog tima i koja je učestvovala u donošenju svih odluka, jer se svakog ponedjeljka sastajao dekanski kolegijum. Sve je to ključalo i došlo je do pucanja balona! Sa indignacijom odbijam da se sve što se dešava na fakultetu trenutno radi zbog razrješenja dekana Radovića. Među zaključcima Vijeća nećete naći zahtjev da tražimo da se bivši dekan vrati. Mi hoćemo da Fakultet funkcioniše. Ne želimo v.d. stanje koje je antistatutarno. Želimo da se odmah pokrene procedura za izbor novog dekana i sve stavi u akademske tokove. Uostalom tako je učinjeno u slučaju Arhitektonskog fakulteta, Fakulteta za sport i Fakulteta za dramske umjetnosti. Nema razloga da u slučaju Ekonomskog fakulteta UO UCG postupa na drugi način.

Ne smatram da je aktuelna rektorka mogla da riješi probleme Univerziteta za tri mjeseca jer oni nisu nastali u ova tri mjeseca nego mnogo ranije, a u javnosti se stvara slika koja nije dobra. Protiv sam konstantacije da je sadašnja rektorka kriva, jer je ona sve probleme naslijedila. A da li se najbolje snašla, ona i njen tim, u to ne ulazim.

mihailovic4

ANALITIKA: Osim prestanka v.d. stanja Vijeće Ekonomskog fakulteta je imalo još neke zahtjeve. Među njima je i zahtjev da jedan od prorektora bude sa društvenih nauka.

MIHAILOVIĆ: Reagovali smo i zbog toga jer prema Statutu UCG jedan od prorektora mora biti iz oblasti društvenih nauka. Član 24 stav 2  Statuta glasi da Vijećem Senata po odluci rektora predsjedava jedan od prorektora koji je istovremeno i član Vijeća. Mi na Univerzitetu sada imamo dva prorektora od kojih je jedan profesor Elektro-tehničkog fakulteta a drugi Prirodno-matematičkog fakulteta. Smatram da, uz sva uvažavanja kolega, koji su sada prorektori, što prije dobijemo prorektora, koji bi  u skladu sa Statutom UCG predsjedavao Vijećem društvenih nauka. Zar nema mjesta za pitanje zašto društvene i humanističke nauke nemaju jednog prorektora? Ove nauke su stavljene u drugi plan. Ne može se na isti način prilaziti problemima Ekonomskog fakulteta i Fakulteta likovnih umjetnosti, nisu na Univerzitetu isti problemi za Ekonomski i Prirodno-matematički fakultet i slično. Ono što jedan savremeni univerzitet treba da ima jesu: zajednički ciljevi, principi, procedure, kriterijumi i mjerila vrednovanja rada i rezultata rada u dijelu koje država propisuje. Mi se upravo za to zalažemo.

mihailovic2

ANALITIKA: Polemika se vodi i oko finansijskih sredstava, konkretno oko školarina samofinansirajućih studenata.

MIHAILOVIĆ: Smatramo da nije trebalo da se sredstva koja studenti daju ovdje i koja smo mi zaradili na tržištu, sada an blok uzimaju. Ovim se derogira član 109 Statuta Univerziteta Crne Gore, pa se umjesto 20 uzima 45 odsto od univerzitetskih jedinica za račun UCG, a Vlada nije dala saglasnost za to. Ako rukovodstvo državnog univerziteta traži poštovanje zakona onda ono to mora primjerom pokazati. Ni Univerzitetu nije primjeren metod diktata i voluntarizma već akademska rasprava o problemima i konsenzus. Mora se znati zašto je UCG zapao u krizu. Do finansijske krize na UCG nije došlo samo zbog smanjenja budžeta, već i zbog trošenja novca i odluka koje su ranije donijete. Podsjećam na skoro dva miliona gdje je sud presudio u korist zaposlenih, zatim na odštete u ime tužbi sa  gradjevinskom firmom i drugo. Ne može da se jednostavno zahvati novac Ekonomskog uz obrazloženje – „Gospodo vi imate novac i mi sada umjesto 20 uzimamo 45 odsto i ima da šutite“. To ne može tako, neprirodno je i nelogično.

ANALITIKA: Kada već pominjete novac, državni univerzitet i funkcinonisanje svih jedinica, kako Vi vidite očuvanje državnog univerziteta i stabilnost, uzimajući u obzir da su neki fakulteti koji nisu u situaciji da zarađuju, poput Ekonomskog, ipak potrebni državi?

MIHAILOVIĆ: Za fakultet koji ima mali broj studenata a potreban je državi ona će za njega izdvojiti srazmjerno više sredstava nego što će izdvojiti po studentu za neku drugu univerzitetsku jedinicu. A princip solidarnosti kroz ovih 20 odsto dolazi do izražaja. Ako Ekonomski fakultet na tržištu ostvaruje oko milion i po eura, zar 300 hiljada nije dovoljna mjera solidarnosti? Okrenimo pitanje - što bi bilo da se Ekonomski fakultet, poput nekih drugih univerzitetskih jedinica, nije prilagođavao tržišnim promjenama promjenama nego je čekao i nije ništa radio. Od koga bi onda sredstva uzeli? Solidarnost ima granice.

ANALITIKA: Kao jedan od razloga ovakve politike Univerziteta Crne Gore prema Ekonomskom fakultetu navodi se i prekobrojan upis studenata. Kako to komentarišete?

MIHAILOVIĆ: Upitna je cifra o prekobrojnih 80 samofinansirajućih sudenata. Taj broj je manji. Poistovjećuju se upisi i prepisi. Ja sam dugo godina bio dekan, razumijem se u to.

Rektorka je pominjala koruptivne radnje na Ekonomskom fakultetu i to takođe treba raščistiti. Ako ona ima dokaze treba da ih saopšti, a ako joj je to saopštila u afektu, onda da se izvini.


ANALITIKA: Problem na relaciji UCG i EF je nastao i oko prijema saradnika...

MIHAILOVIĆ: Radi se takođe o mehaničkom pristupu od strane rukovodstva UCG. Na  UCG problem u vezi saradnika nije riješen sistemski. Saradnik, koji završi magistarske, pa doktorske studije i nakon toga doktorira, ne može više biti saradnik. Po univerzitetskim procedurama treba da prođe određeno vrijeme do zvanja docenta, a to je period od osam do 12 mjeseci. To znači da je Ekonomski fakultet trebalo da ostane bez 10 saradnika usred semestra. Pred javnošću kažem, kao redovni profesor sa preko 35 godina radnog staža, koji predaje na nekoliko fakulteta UCG: ja  neću da držim vježbe. Hoću da imam saradnika, kao moje kolege na svim drugim univerzitetima.

ANALITIKA: Pojavile su se i informacije o ekstremno visokim primanjima profesora sa Ekonomskog fakulteta. Među imenima našlo se i Vaše, uz informaciju da primate 3.100 eura. Koji je Vaš komentar na ovo?

MIHAILOVIĆ: To je poseban segment priče. Moja bruto plata kao redovnog profesora je 1.773 eura, neto plata je 1.130 eura. A priča se o 3.100 eura!? Na Univerzitetu Crne Gore predajem na nekoliko nivoa: osnovnim, magistarskim i doktorskim studijama, rukovodim smjerovima Marketing i Marketing, mentor sam na diplomskim, magistarskim i doktorskim disertacijama.  Lično osjećam da nijesam mnogo  plaćen za svoj rad, godine staža i zvanje.

Smatram da  Univerzitet ne treba  da ima isti pristup prema onim fakultetima koji na godini imaju manje studenata nego profesora, kao prema onima koji imaju mnogo više studenata i mnogo veću tražnju studija. Tržišni pristup ne treba nikome sputavati, ali uz principe, koji će biti isti za sve. Da li je rješenje da se smanji broj studenata ili poveća broj profesora, to treba vidjeti.

Ako se smanji broj studenata kod nas, a oni su ekonomske orjentacije, oni će otići na privatne fakultete i nije riješen problem. Njihovi troškovi će na privatnim univerzitetima biti veći nego ovdje. Svuda su studije ekonomije masovne, ne samo kod nas, već i u regionu i svijetu. Ja sam student ovog fakulteta i moju generaciju su zvali „kineska“ generacija jer je imala 950 studenata. Ne mislim da se to treba preslikati, već treba da nađemo za ovo vrijeme rješenje.

Iako sam izabran za redovnog profesora prije skoro 15 godina i dalje objavljujem i pišem. Napisao sam, između ostalog 14 knjiga, sa raznim izdanjima, više desetina radova  i projekata… Nisam se bavio moljcima, puževima i ježevima, iako cijenim tu oblast, već naukom koja je savremena i stara svega 50 godina. Marketing je potpuno nova oblast.

 

ANALITIKA: Koji je Vaš komentar na tvrdnje da Vaših radova nema na SCI listi?

MIHAILOVIĆ: Nije SCI lista jedina lista za objavljivaljanje naučnih radova. Ne smije se valorizovati taj mehanistički pristup. Vijeće Ekonomskog fakulteta je usvojilo spisak časopisa iz oblasti ekonomije koji su referentni. Priča i zahtjev o SCI listi su suprotni Statutu UCG i Pravilima i mjerilima za izbor. Taj kriterijum SCI liste uveden je da bi se arbitrarno odlučivalo o izboru u zvanja i napredovanju u karijeri. Dokazi za ovu moju tvrdnju nalaze se u Biltenima, objavljenim na sajtu UCG. Na sajtu možete provjeriti da li se u tim mjerilima igdje pominje SCI lista! Pominju se časopisi od međunarodnog značaja, nacionalnog značaja i tako dalje. Sada gospoda iz prirodnih nauka, po sistemu po kojemu je ustrojen lanac u prirodi, smatraju da treba da budu ustrojene sve nauke. To ne može tako i takva praksa nije poznata u svijetu.

Jesam za integraciju Univerziteta Crne Gore, ali za integraciju, koja donosi nove vrijednosti u pogledu zajedničkih ciljeva, strategija, politika, procedura i kriterijuma istih za sve. Integracija ne smije sputavati razvoj bilo koje univerzitetske jedinice. To je poenta i strategijski pristup razvoju Univerziteta Crne Gore.

mihailovic1

ANALITIKA: Kako vidite rješenje nastalog problema?

MIHAILOVIĆ: Upravni odbor UCG mora raspisati izbore za dekana Ekonomskog fakulteta.  To je prvi uslov. Zašto v.d.stanje? Čim se to pokrene imaćemo početni korak za izlaz iz ove situacije. Zatim slijedi razgovor na osnovu zaključaka koje je donijelo Vijeće Fakulteta. Rektorka nam je uputila pismo i pozvala na akademski dijalog. Ja sam uvijek za dijalog. Ubijeđen sam da rektorka UCG ima demokratski kapacitet da kroz razgovor prevaziđemo nastali nesporazum. Moja poruka rektorki jeste da obiđe sve univerzitetske jedinice i vidi sve probleme na terenu. Sjećam se vremena kada je pokojni Božidar Nikolić bio rektor UCG a ja dekan EF, on me pozvao i rekao da dolazi u posjetu sa svojom prorektorima, sjeli smo  i razgovarali o problemima. Nijesmo univerzitet-kampus i nijesmo nastajali kao što nastaju tipični univerziteti. Nastali smo ujedinjenjem fakulteta i to je naša osobenost. Ekonomski fakultet je dao tada kadrove da bi se osnovale ostale univerzitetske jedinice. Nije EF protiv UCG i integracija. To ja lično osjećam, a optužuju me da sam ovdje kolovođa. Nijesam ja nikakav buntovnik, ali sam da se problemi rješavaju!

Tvrdim da Ekonomski fakultet, što se tiče nastave i obaveza prema studentima, apsolutno funkcioniše i to nije zasluga v.d. dekana, ma ko on bio, već je zasluga odgovornog i profesionalnog odnosa prema poslu. Ne radi se o grupi okupljenoj oko bivšeg dekana  Milivoja Radovića, već su profesori i saradnici jedinstveni. To jedinstvo jasno je demonstrirano na sjednici Vijeća EF gdje je po svakom pitanju dnevnog reda v.d. dekana  Maja Baćović, bila na jednoj, a ostalih 29 članova Vijeća na drugoj strani.

Jedinstveni smo u zahtjevima za stavljanje van snage svih nezakonito donijetih akata i odluka od strane Upravnog odbora i drugih organa UCG, od kojih se samo jedna odnosi na nestatutarno uzimanja sredstava Ekonomskom fakultetu.

Utvrđivanje odgovornosti uprave Univerziteta Crne Gore će se postepeno riješiti. Hitno pokretanje postupka za izmjenu Statuta UCG, u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju je nešto na čemu takođe treba raditi. Treba izvršiti deakumulacija funkcija na UCG.

Moje lično mišljenje je da predsjednik Upravnog odbora UCG treba da bude neko ko je redovni profesor, ko je ime u oblasti nauke i ko je iz oblasti referentnih nauka koje se tiču razvoja, iz oblasti tehničkih ili društvenih nauka. Uvažavam Fakultet za sport, ali se ne bih usudio da sa tim kompetencijama raspravljam o ekonomskim problemima.

mihailovic
ANALITIKA: Komunikacija između UCG i EF se do sada uglavnom odvijala preko medija. Smatrate li je primjerenom i komunikacijom koja na ovakav način treba da se vrši između ovih institucija?

MIHAILOVIĆ: Apelujem da se prestane sa komunikacijom preko medija i da sjednemo za sto. Čim se sastanemo možemo odmah riješiti v.d. stanje, pitanje prorektora. A nakon pokretanja postupka za izbor dekana, stvaraju se uslovi za povratak predstavnika EF u organe odlučivanja UCG. Da li je ovo jedna korektna platforma?

Po mom mišljenju se vrlo lagano i brzo može izaći iz ove situacije, uz rješenja koja sam naveo. Ovako, gubimo svi! Izgubio je UCG, Ekonomski fakultet, sreća što nisu izgubili naši studenti u pogledu nastave.

Osuđujem ovu medijsku kampanju jer smo svi zajedno doveli do toga da svi gubimo.

Način na koji se plasiraju informacije, i od jedne i od druge strane, je pogrešan. Generalni stav kolektiva Ekonomskog fakulteta je da nećemo pristati da inferiorno slušamo diktate, već smatramo da akademska rasprava, dijalog, otvorenost i spremnost da se različitosti prihvate, predstavljaju uslov za uspješan razvoj svakog sistema, pa i UCG. To je platforma!

 

Kristina ĆETKOVIĆ

Portal Analitika