Perks je na danas održanom okruglom stolu na temu “Djeca na državnom staranju u medijima u Crnoj Gori” koji su organizovali Ministarstvo rada i socijalnog staranja Crne Gore i UNICEF-a, rekao da je u navedenom periodu objavljeno 207 medijskih izvještaja o djeci, uključujući i 55 fotografija i drugog video materijala u kojima je direktno otkriven vizuelni identitet djece koja su na državnom staranju.
„Posjetioci dječijeg doma „Mladost“ obilaze ovu ustanovu i ulaze u privatne prostorije štićenika – njihove spavaće sobe, kupatila i zajedničke prostorije, što predstavlja direktno kršenje prava na privatnost“, istakao je šef predstavništva UNICEF-a.
Perks je objasnio da djeca koja su na državnom staranju predstavljaju najranjivije članove našeg društva.
„Želim da podsjetim da svako dijete ima pravo na život u porodici i da mediji kroz etičko izvještavanje o djeci na državnom staranju mogu pružiti doprinos u ostvarivanju ovog cilja“, istakao je Perks.
Prvi čovjek Ministarstva rada i socijalnog staranja, Predrag Bošković kazao je da je uloga medija u izvještavanju o djeci koja su pod zaštitom države veoma bitna i istakao primjer gdje su mediji odigrali značajnu ulogu kako bi se promovisao program hraniteljstva u Crnoj Gori.Ministar Bošković medije doživljava kao roditelje te djece i poručuje im da ne podlegnu porivu za senzacionalizmom kada o njima pišu i govore.
„Kažu često da su roditelji jedan od najvećih neprijatelja djece iz najbolje moguće namjere“, rekao je prvi čovjek Ministarstva rada i socijalnog staranja.
Bošković je pozvao sve medijske kuće da „obrate posebnu pažnju da izvještavanje o djeci, koja se nalaze pod zaštitom države ne ode u pogrešnom smjeru“.
Zdenka Jagarinec, slovenačka novinarka, urednica i redaktorka sa više od 20 godina iskustva, koja je uradila analizu medijske eksponiranosti djece u Dječijem domu „Mladost“, kazala je da je o djeci iz pomenute institucije bilo 207 medijskih objava u periodu između 1. decembra 2013. i 31. januara 2014. godine, od čega je čak 155 objava bilo u periodu od 60 dana – decembar i januar.
Ona napominje da pretjerana pažnja medija djeci iz „Mladosti“ nije ograničena samo na praznike, o čemu govori prethodna analiza koja kaže da je samo u prvoj polovini 2013. godine, objavljeno 162 priloga o djeci iz Bijele.
Analiza je obuhvatila objave iz šest dnevnih časopisa – Dnevne novine, Vijesti, Pobjeda, Dan, Večernje novosti i Blic, jednog nedjeljnika – Monitor, tri portala – Cafe del Montenegro, Portal Analitika i Bankar, te četiri televizijske kuće – TVCG, TV Prva, TV Vijesti i TV PINK.“Djeca se u ovim člancima i emisijama prikazuju kao pozorišne lutke, kao pozornica za promociju individualnih lica, političara, kompanija, asocijacija, interesnih grupa, navijača, pa čak i državnih institucija. Posjetioci dolaze i fotografišu se sa djecom. Sindrom Madam Tiso prisutan je kod svih medija, u manjoj ili većoj mjeri”, navodi se u studiji.
Osim sindroma Madam Tiso, Jagarinec navodi i ekonomski i medijski PR, to jeste, komercijalizaciju i rejting, kada je u pitanju kontekst objava o djeci iz pomenute institucije.
„Analizom izvještavanja medija s obzirom na prava djetata povrijeđeni su: pravo na privatnost i dostojanstvo, pravo djeteta na posebnu zaštitu vizuelnog identiteta – fotografije, video i audio snimci, kao i pravo djeteta na svoj stav i izražavanje tog stava“, kazala je slovenačka novinarka.
Jagarinec je navela par rješenja ovog problema poput: pravila posjećivanja Doma u Bijeloj za sve posjetioce, poštovanje posebnih prava djece u medijima, poštovanje profesionalnih normi i Etičkog kodeksa novinara, kao i podsticanje rada novinarskog samoregulatornog tijela.
Portparolka Ministarstva rada i socijalnog staranja, Marija Jovović, istakla je da se od medija očekuje da poštuju međunarodne i domaće propise, Etički kodeks novinara, Zakon o medijima i Zakon o elektronskim medijima, kao i pravila u sistemu socijalne i dječije zaštite.
„Od medija se očekuje da budu filter kod objava informacija o donacijama, kao i filter prilikom odabira fotografija, video materijala, imena donatora i dobročinitelja. Da budu filter kod aktivnosti pojedinaca i grupa koje se kriju iza društvene odgovornosti“, objasnila je Jovović.
Ona je objasnila da mediji mogu da prave medijske izvještaje o aktivnostima koje se preuzimaju da bi se poboljšali uslovi u institucijama u kojima djeca žive i uče, kako se obučava i nadgleda osoblje, koliko se djece i zbog čega nalazi pod brigom države, šta se dešava kada prerastu državnu brigu i slično.
Prisutni na okruglom stolu su saglasni u očekivanju od medija da štite prava djece, da se kritički odnose prema nepoštovanju prava djece, te da shvate odgovornost koju imaju prema djeci prilikom plasmana informacija o njima.
K.Ć.
