Upitan da li i dalje, kao što je kazao prije potpisivanja koalicionog sporazuma sa DPS, insistira da se ispitaju sve neregularnosti u vezi sa izborima u Glavnom gradu, on je rekao da nije promijenio stav.
Prema njegovim riječima, to je predviđeno koalicionom sporazumom i formiraće se radno tijelo u Skupštini Glavnog grada koje će se time posebno baviti.
"Moja dužnost je da obezbijedim institucionalni oblik koji će se time baviti, i on je dogovoren, treba da se organizuje, dio toga će biti opozicija, a moguće je da će i voditi to tijelo i otvoriće se taj proces”, kazao je Krivokapić novinarima u paralmentu.
On je danas, nakon razgovora sa kolegom, predsjednikom grčkog paralmenta Evangelosom Meimarakisom, rekao da je to smisao demokratije-da se instituzionalizuje svaki proces koji je sporan u društvu, pa i izborni.
“Institucionalizovan će biti na nivou Glavnog grada, postojaće Komisija koja će se time baviti, i tu nisu potrebne proklamacije, već jasni činjenični odgovori, da bi sledeći izbori u Podgorici bili što manje sporni, kao vitalan element evroatlantskih integracija”, kazao je Krivokapić.
Upitan da li će izbori u Herceg Novom biti održani u skladu sa zakonom, jer prema navodima Ministarsta unutrašnjih poslova neće biti primijenje elektronska identifikacija birača, on je rekao da postoje različita pravna tumačenja.
“Da li su te norme stupile na snagu, jer se smatra da je predsjendik države raspisao izbore prije stupanja na snagu tih normi prije njihove moguće implementacije, ostavio bih da to pravnici tumače”, odgovorio je Krivokapić.
On je naveo da je parlament već došao do dogovora da predstavnici vlasti i opozicije budu u tijelu koje će kreirati prvo projektni zahtjev za opremu ali i kontrolisati čitavu nabavku opreme, u tehničkom i pravnom smislu. “Tako da se na tome radi i što je najvažnije da imamo sistem spreman za državne izbore".
"Izašli smo iz te mrtve tačke da se problemom ne bavimo, krenulo se u postupak nabavke opreme, u čemu participiraju i vlast i opozicija, i nadam se da ćemo dobiti na kraju nesporan proces i opremu koja će ukloniti ključni spor u vezi sa identifikacijom birača”, kazao je Krivokapić.
Novinare je interesovao stav Krivokapića u vezi sa izjavom američkog senatora Kristofera Marfija, predsjednika potkomiteta za Evropu spoljnopolitičkog komiteta, koji je optužio Rusiju da želi da uspostavi bazu u Crnoj Gori i sugerisao Americi da Crnu Goru treba što prije uključiti u NATO.
“Informacija o želji da se u Crnoj Gori borave ruski vojni brodovi je izašla u ruskim medijima u poslednjem kvartalu prošle godine. I uvijek kad postoji želja i namjera da intenzivnije borave brodovi neke strane države u drugoj, tu se ne može isključiti i ta namjera”, kazao je on.
Krivokapić je rekao da je senator samo tumačio ono što su javno oglasili ruski mediji, i izvlačio zaključke “koji svakako otvaraju dodatnu potrebu da NATO razmisli o skorom članstvu Crne Gore u Alijansu”.
Na pitanje o izjavi evropskog komesara za proširenje Štefan File da je Evropska unija (EU) spremna da izdvoji do milijardu EUR iz pretpristupnih fondova kao pomoć projektima za povezivanje među zemljama zapadnog Balkana, Meimarakis je potvrdio da postoji takva inicijativa i da se razmatra.
“Danas je Samit po tom pitanju. Tačno je da je većina država članica postavila to pitanje, ali nisam u mogućnosti da dam detaljnije informacije. I tokom grčkog predsjedavanja EU u prethopdnom šestomjesečju je razgovarano o finansijskoj pomoći državama Zapadbnog Balkana”, rekao je Meimarakis.
Krivokapić je potvrdio da je Grčka forsirala pitanje povezivanje država zapadnog Blakana ,” to je prostor EU gdje još nema dovoljno ni autoputeva ni željezničkih veza, što je jedan od bitnih uslova ekonomskog razvoja”.
“Taj posao je ostao da se na njemu radi, prednost je što su mnogi drugi prostori EU već završeni, i koncentracija na Balkan je vitalna imajući u vidu veze koje idu i sa drugim djelovima EU", naveo je on.
Krivokapić je naglasio da će svi projekti biti kontrolisati kao i do sada i da će dobra saradnja država Balkana postići da "ta milijarda stigne što prije".
“Ali kada se saberu brojevi na Balkanu, i ukupni BDP svih država, one mogu same da obezbijede dovoljno sredstava. Projekat autoputa u Crnoj Gori košta 800 miliona EUR naših sredstava, tako da ta cifra nije tako velika”,kazao je Krivokapić.
Upitan da protumači stav premijera da bez investicija u infrastrukturu teško može biti govora o vladavini prava, Krivokapić je kazao da je grčka demokratija na to dala jasan odgovor-da su demokratija i ekonomsi razvoj međuzavisne stvari.
“Iskustva EU ali i zapadnog Balkana su jasna. Morate stvoriti sigurnu zemlju, vladavine prava da bi investitori dolazili i da bi se ekonomija razvijala. Temeljna postavka države jeste da je pravda temelj države, a bez toga svi ostali procesi ne mogu biti dovoljno uspješni”, zaključio je Krivokapić.
(Mina)
