DNK analiza mijenja pogled na evoluciju ljudi

Sekvenciranje genoma iz butne kosti pronađene u Sibiru, pokazuje da se prvo ukrštanje dogodilo prije između 50.000 i 60.000 godina. Ovaj muškarac, najvjerovatnije lovac, jedan je od najstarijih modernih ljudi ikad otkrivenih na prostoru Evrope i Azije.  Studija objavljena u žurnalu

takođe ide u prilog otkriću da su se naši preci doselili iz Afrike prije oko 60.000 godina.  Analize pokazuju mogućnost da se moderan čovjek mnogo godina stariji nego što se ranije mislilo. Rad profesora

sa

instituta u Lajpcigu (Njemačka) doslovno će promijeniti udžbenike iz istorije čovječanstva. Profesor Pabo i njegove kolege izveli su revolucionarnu metodu prikupljanja DNK drevnog čovjeka i čitanja njegovog genetskog koda. Oni su uspjeli da dešifruju detaljnu priču o tome kako su se ljudi kretali svijetom.

“Nevjerovatno je što imamo dobar genom 45.000 godina stare osobe koja je bliska precima svih savremenih ljudi”, kaže Pabo. Ključno otkriće je da je ovaj čovjek imao velike djelove DNK sada istrebljene vrste ljudi, neandertalaca, koji su evoluirali van Afrike.  “Naše analize pokazuju da su moderni ljudi već imali kontakt sa neandertalcima i sada možemo preciznije da utvrdimo kada se to dešavalo”, kaže Pabo. On je objavio istraživanje 2010. kojim je dokazao da svi ljudi koji ne potiču iz Afrike danas imaju dio DNK neandertalaca. Međutim, genetski materijal je generacijama razložen na mnogo manje djelove.

Prateći taj proces unazad, profesor Pabo i njegove kolege uspjeli su da izračunaju da se prvo ukrštanje sa neandertalcima dogodilo prije 50 - 60 hiljada godina. (B92)