Bajer je htio da čuje stavove predstavnika novinarske branše o problemima koji muče novinarsku zajednicu, ocjenjujući da se mora razgovarati sa ljudima koji predstavljaju zemlju kandidata, u cilju definisanja postojećih „deficita“ i njihovog prevazilaženja.
Njemački poslanik je ocijenio da je Izvještaj o napretku Crne Gore u pregovaračkom procesu, koji je objavljen 8. oktobra korektan i da ne uljepšava stvari, pozdravljajući i nedavni izbor crnogorskog državnog tužioca.
Današnjem sastanku prisustvovali su Nikola Marković, predsjednik Komisije za praćenje istraga u slučajevima napada na novinare i zamjenik glavnog i odgovornog urednika Dana, Milan Milutinović, vd direktora i glavnog i odgovornog urednika Dana, Boris Darmanović, glavni i odgovorni urednik Dnevnih novina, Esad Kočan, glavni i odgovorni urednik Monitora, Mihailo Jovović, glavni i odgovorni urednik Vijesti, Slavica Brajović, glavna i odgovorna urednica redakcije Radija Slobodna Evropa za Crnu Goru i Gordana Borović, pomoćnica glavnog i odgovornog urednika Portala Analitika.
Marković je istakao da je komisija na čijem je čelu doprinijela da se riješe barem dva slučaja od ukupno 30-tak neriješenih slučajeva napada na novinare u Crnoj Gori – napad na novinarku Dana Lidiju Nikčević i jedan od dva napada na dopisnika Vijesti Tufika Softića. On je kazao da u Crnoj Gori ne postoji politička volja za rješavanje slučajeva napada na novinare.
Marković je podvukao da dvije trećine slučajeva napada na novinare nije razriješeno, kao i da je neophodno napraviti objedinjenu bazu podataka o napadima na novinare. „Problem su i kadrovski i stručni kapaciteti ljudi zaposlenih u Tužilaštvu i policiji“, smatra Marković.
Kočan je rekao da su novinari koji kritikuju vlast u Crnoj Gori navikli da rade u neprijateljskom okruženju, „jer prate vlast koja se nije mijenjala već više od 20 godina“. On je kazao da je danas teže raditi nego ranih '90-tih godina jer su tada, kako je dodao, postojale organizovane snage otpora. „Danas smo to samo mi“, tvrdi Kočan. „Da li su i kada neki ljudi satanizovani kao mi“, upitao je urednik Monitora, navodeći teme zbog kojih su, kako je kazao, meta vlasti: deportacija Muslimana, privatizaciona pljačka, privilegije, slučaj Slobodana Pejovića, do posljednje, kako je kazao „satanizacije Vanje Ćalović“.
Na pitanje Bajera što ga je motivisalo da se bavi novinarskim poslom, Darmanović je odgovorio da je od novinarstva napravio biznis jer je uvjeren da samo finansijski nezavistan medij može biti istinski nezavistan, te da je osnovni problem crnogorskih medija finansijska održivost.
Jovović je istakao da država pokušava da ugasi medije koji kritikuju vlast. „Što je potrebno? Pomoći razvoju standarda i vještina“, kazao je urednik Vijesti, dok je Milutinović govorio o neravnopravnoj utakmici na tržištu. „Najveći problem je nerasvijetljeno ubistvo Duška Jovanovića“, smatra takođe Milutinović.
Slavica Brajović je kazala da su problemi u novinarstvu sistemskog karaktera, da novinarstvo ne može biti i nije odvojeni segmet društva, već da se svi društveni problemi reflektuju na medijsku scenu.
Borović je mišljenja da je novinarstvo u Crnoj Gori u krizi, te da ne postoji slobodno novinarstvo bez riješenog radnog statusa novinara, koji su razjedinjeni jer nemaju niti jako novinarsko udruženje niti (još uvijek) jak sindikat. Ona je stava da bi detaljna analizia vlasničkih struktura u medijima pokazala mnogo zanimljivih stvari koje bi objasnile današnju razjedinjenost medijske scene, ukazujući i na zavisnost uređivačke politike od oglašivača, ali i od vlasnika i sa njima interesno povezanih struktura.
