Profesor dr Adnan Čirgić, dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK), ističe da je cilj Fakulteta da podstakne studentska interesovanja a ne da ih guši „jednoličnim i jednoumnim interpretacijama“. Čirgić se nada će nastavnici i saradnici uspjeti da studente navedu da preispitaju autoritete, te da će se u dogledno vrijeme crnogorska nauka „otrgnuti od reciklaže odavno poznatih stavova“. FCJK će studentima ponuditi usmjerenje u dvije oblasti – nastavnoj, gdje će se obrazovati budući prosvjetni kadrovi i naučnoistraživačkoj - u okviru koje će se obučavati budući istraživači-montenegristi.
Kao novinu, sagovornik Portala Analitika navodi mogućnost da studenti, preko izbornih predmeta, steknu znanja iz kadrovski deficitarnih oblasti u Crnoj Gori, poput arhivistike, bibliotekarstva, teatrologije, filmologije, istorije umjetnosti i sl.
Napade, koji su počeli nepotpisanim otvorenim pismom rektorku Univerziteta Crne Gore Radmili Vojvodić, a odnosili su se na Fakultet za crnogorski jezik i književnost, prvi čovjek pomenute institucije, vidi kao samoreklamerstvo profesorica Rajke Glušice i Tatjane Bečanović. Takve napade ne posmatra kao pokušaj zaštite nauke u Crnoj Gori, navodeći da je pomenutim profesoricama dato previše medijske pažnje.
„Fakultet za crnogorski jezik i književnost ostvarenje je sna nekoliko generacija montenegrista koji su utirali put osamostaljenju Crne Gore i međunarodnome priznanju crnogorskoga jezika kao ravnopravnoga člana slovenske jezičke porodice. Fakultet je osnovan u skladu sa zakonskom procedurom, što je lako provjerljivo, a to je pomenutim dvijema gospođama i dobro poznato jer su odmah nakon osnivanja Fakulteta poslale prosvjetnu inspekciju, koja je nakon višednevnih provjera utvrdila da ne postoje nikakve neregularnosti na Fakultetu“, kaže dekan FJCK dr Adnan Čirgić.Kada je u pitanju Opšti rječnik crnogorskoga jezika, dekan FCJK smatra da Crna Gora još uvijek nema stručnog kadra za izradu jednog takvog projekta, ali da je moguće uraditi posebne rječnike. Iako ga često napadaju da prednost daje jotovanom obliku crnogorskoga jezika, Čirgić tvrdi da jotovanu varijantu koristi jer je smatra autohtono crnogorskom, dok su nejotovani oblici, kako kaže, posljedica dugogodišnje srpskohrvatske jezičke politike koja je bila nametnuta kao jedino ispravna. Zbog mogućnosti upotrebe obje varijante, crnogorski pravopis vidi kao najfleksibilniji u južnoslovenskome svijetu.
ANALITIKA: U posljednje vrijeme, od pojedinih profesora Filozofskog fakulteta u Nikšiću, stižu optužbe na račun Fakulteta za crnogorski jezik i književnost na čijem ste čelu; govore kako ste osnovani na brzinu i kako nemate odgovarajući kadar. Kako odgovarate na ove optužbe?
ČIRGIĆ: Mislim da takve osude ne treba povezivati s Filozofskim fakultetom niti s bilo kojom njegovom jedinicom jer se ta institucija zvanično ogradila od neprimjerenih stavova koje su iznijele dvije profesorice - Rajka Glušica i Tatjana Bečanović - koje su pale na ispitu jezičke standardizacije. Fakultet za crnogorski jezik i književnost ostvarenje je sna nekoliko generacija montenegrista koji su utirali put osamostaljenju Crne Gore i međunarodnome priznanju crnogorskoga jezika kao ravnopravnoga člana slovenske jezičke porodice. Fakultet je osnovan u skladu sa zakonskom procedurom, što je provjerljivo, a to je pomenutim dvijema gospođama i dobro poznato jer su odmah nakon osnivanja Fakulteta poslale prosvjetnu inspekciju, koja je nakon višednevnih provjera utvrdila da ne postoje nikakve neregularnosti na Fakultetu. Mislim da takvi nesuvisli napadi ne zaslužuju pažnju koju im crnogorski mediji pridaju. Na otvaranju Fakulteta za crnogorski jezik i književnost bili su predstavnici svih relevantnih naučnih, prosvjetnih i kulturnih institucija u Crnoj Gori, a ta činjenica kao da ostaje u sjenci napada koje i Vi navodite.
ANALITIKA: Konkretno - ko su predavači na Fakultetu, tim prije što su se optužbe odnosile na nepostojanje odgovarajućeg kadra?
ČIRGIĆ: Da bi Fakultet dobio i licencu i akreditaciju kao neophodne preduslove za početak rada, morali smo obezbijediti sve zakonske uslove, uključujući i kadrovske. S ponosom mogu istaći da je na čelu Upravnoga odbora FCJK prof. dr Milenko A. Perović, predśednik Ekspertske komisije za standardizaciju crnogorskoga jezika, utemeljivač katedre za filozofiju na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, autor brojnih studija i knjiga i čovjek zahvaljujući čijem angažmanu je Crna Gora dobila prve svoje službene normativno-kodifikatorske priručnike. Samo u prvome semestru prve godine u nastavi je angažovano šest doktora nauka i pet doktoranada. Ne znam ko bi mogao osporiti stručnost prof. dr Novaka Kilibarde u oblasti usmene književnosti koju predaje, ili dr Vladimira Vojinovića koji je saradnik u nastavi na tome predmetu. Je li potrebno objašnjavati razloge zbog kojih je profesorica dr Vesna Kilibarda angažovana kao profesor Svjetske književnosti, ili prof. dr Milica Lukić kao profesor Uvoda u lingvistiku, odnosno doc. dr Jakov Sabljić kao profesor Uvoda u teoriju književnosti... Ako neko misli da je sporno što autor Pravopisa crnogorskoga jezika predaje istoimeni predmet - ja mu u tome ne mogu pomoći.
Da ne nabrajam dalje, relevantne su institucije dale dozvolu za rad FCJK, a mi smo već obezbijedili adekvatan kadar za sve predmete tokom četvorogodišnjih studija. Posebno je bitno istaći da su svi saradnici u nastavi domaći stručnjaci, koji će nakon odbranjenih doktorata preuzeti predmete za koje su specijalizovani. Tako će montenegristika uskoro stati rame uz rame s ostalim granama slavistike.
ANALITIKA: Što mislite, koji su motivi napada na Fakultet na čijem ste čelu?
ČIRGIĆ: Na ovo sam pitanje već djelimično odgovorio. Nakon što se Filozofski fakultet ogradio od tih napada, postalo je jasno da njihov motiv nije bio očuvanje ili zaštita nauke u Crnoj Gori, već potreba za samoreklamerstvom dviju osoba neostvarenih u struci, koje nestručnost kompenzuju medijskim prisustvom. Osobe koje se lažno predstavljaju, a od kojih je jedna (Rajka Glušica) i izabrana u zvanje na osnovu lažnih podataka - knjiga koje nikad nijesu izašle iz štampe - ne zaslužuju širi osvrt od ovoga.
ANALITIKA: Da li su u nastavni proces uključeni i neki profesori sa Filozofskog fakulteta u Nikšiću, koliko njih i na kojim predmetima?
ČIRGIĆ: Na prvoj godini FCJK angažovana je samo jedna osoba s toga Fakulteta. Riječ je o profesorici dr Vesni Kilibardi, koja predaje Svjetsku književnost.
ANALITIKA: Napravili ste kompromis i u Pravopis uveli upotrebu i jotovane i nejotovane varijente crnogorskog jezika. Ipak i tu se vodi polemika i često Vas napadaju kako dajete prednost jotovanoj varijanti. Kakav je Vaš komentar povodom ovoga? Da li će u budućnosti jedna verzija crnogorskog jezika biti zastupljenija dok će druga nestati ili biti u manjoj upotrebi?
ČIRGIĆ: Jotovani oblici autohtoni su u Crnoj Gori, a nejotovani su posljedica duge, stopedesetogodišnje, srpskohrvatske jezičke politike koja ih je nametala kao jedino ispravne. Budući da je Crna Gora, po mnogo čemu podijeljena, bila nejedinstvena i po pitanju uvođenja jotovanih oblika kao standardnih. Ekspertska komisija, koju su činili profesor dr Milenko Perović, profesor dr Josip Silić i profesorica dr Ljudmila Vasiljeva, smatrala je da i jedne i druge oblike treba uvažiti kao ravnopravne, kako bi taj Pravopis podjednako mogli doživljavati svojim predstavnici i jedne i druge opcije.
Budući da sam autor radne verzije Pravopisa crnogorskoga jezika, smatram deplasiranim optužbe da sam protivnik nejotovane varijante. Činjenica da sam kao urednik ili recenzent potpisao nekoliko desetina udžbenika i knjiga u kojima te dvije varijante imaju ravnopravan tretman dovoljni govori o neutemeljenosti tih optužbi. Pravopis daje mogućnost izbora. U svojim tekstovima biram jotovanu varijantu kao autohtono crnogorsku. Koja će od te dvije varijante odnijeti prevagu u budućnosti, nije pitanje na koje bi mogao lingvist odgovoriti. Kod nas se nažalost stvara kriva medijska slika da se crnogorskim pravopisom nekome oduzimaju prava. Činjenično je stanje sasvim suprotno – crnogorski pravopis najfleksibilniji je u južnoslovenskome svijetu jer nudi mogućnost izbora.
ANALITIKA: Crnogorska akademija nauka i umjetnosti je obezbijedila finansijska sredstva za projekat koji su najavili kao Rječnik crnogorskog jezika, međutim na kraju je napravljen Registar. Da li na FCJK planirate izradu Rječnika i kada?
ČIRGIĆ: Akademija je pompezno najavila Rječnik, a dobili smo samo Registar, koji je takav da se na osnovu njega ne može raditi bilo kakav rječnik. Crna Gora, nažalost, još uvijek nema kadrovskoga potencijala da radi opšti rječnik crnogorskoga jezika, ali ima potencijala za izradu posebnih rječnika, kakvi su recimo dijalektološki. Institut za crnogorski jezik i književnost objavio je pet takvih rječnika, a taj će se posao nastaviti i pod okriljem Fakulteta.
ANALITIKA: Da li ste, nakon upisa na prvu godinu, zadovoljni interesovanjem studenata i koliko njih sada redovno pohađa nastavu?
ČIRGIĆ: FCJK je raspisao konkurs za upis studenata tek uoči trećeg upisnog roka na Univerzitetu Crne Gore. Podatak da smo upisali 40 studenata, čime je ispunjen maksimum predviđen licencom za rad, dovoljno govori o interesovanju studenata za studije koje mi organizujemo. Dodao bih samo da je broj prijavljenih kandidata bio mnogo veći i da je kontinuirano interesovanje za prijepis studenata crnogorskoga jezika i književnosti s Filozofskoga fakulteta na naš fakultet. Nažalost, naši su kapaciteti ove godine bili ispunjeni pa nijesmo mogli izaći u susret svima koji su bili zainteresovani, iako su ispunjavali uslove za upis. Dodao bih još nešto što se često zanemaruje kad je u pitanju visokoškolsko obrazovanje u Crnoj Gori. Riječ je o kvalitetu studenata Fakulteta za crnogorski jezik i književnost. Ne samo da je riječ o studentima koji su u većini bili odlični i vrlo dobri učenici u srednjim školama, već o zainteresovanim, entuzijastičnim, otvorenim, često i provokativnim osobama. Cilj Fakulteta i jeste da se pojača i podstakne takav njihov odnos prema studiranju i nauci, da se podstiču njihova studentska interesovanja, a ne da se guše jednoličnim i jednoumnim interpretacijama. Naši nastavnici i saradnici navode studente da preispituju autoritete, ne da ih bespogovorno kopiraju, kako bi se u dogledno vrijeme crnogorska nauka otrgla reciklaže odavno poznatih stavova (što je trenutno, nažalost, njezino bitno obilježje). Stoga ističem argumentovanu akademsku raspravu kao vidan kvalitet nastave na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost.
ANALITIKA: Da li sa izdvojenim budžetskim sredstvima možete da pokrije sve troškove koji su planirani za izvođenje kvalitetne nastave?
ČIRGIĆ: Fakultet je osnovan sredinom budžetske godine i naslijedio je finansijska sredstva koja su bila dodijeljena Institutu, čiji je Fakultet nasljednik. Ta su sredstva bila dovoljna da obezbijede adekvatan početak nastave. Budžet za sljedeću godinu biće određen u okviru državnoga budžeta, kao i za sve druge javne institucije, i biće poznat javnosti.
ANALITIKA: Pominjali ste formiranje Istraživačkog smjera. Kako ste koncipirali istrazivački smjer i kada planirate njegovu realizaciju?
ČIRGIĆ: Fakultetom za crnogorski jezik i književnost prvi put se u Crnoj Gori nudi usmjerenje studenata u dvije oblasti – nastavnu (za buduće prosvjetne kadrove) i naučnoistraživačku - u okviru koje će se obučavati budući istraživači-montenegristi koji će proučavati zapostavljenu prekohiljadugodišnju crnogorsku književno-jezičku baštinu, koja rasuta po našim i stranim arhivima čeka nove istraživače. Fakultet predstavlja četvorogodišnji akademski studij, koncipiran u skladu s modernim principima nastave i usklađen s Evropskim sistemom prenosa kredita, čime se studentima omogućava školovanje i specijalizacija na univerzitetima i van Crne Gore.
Iako Fakultet u nazivu nosi ime nacionalnoga jezika i književnosti, naše se književno-jezičke pojave na njemu neće izučavati izolovano od drugih. Naime, tokom sve četiri godine školovanja studenti će crnogorsku književnost izučavati uporedo s periodima i stilskim formacijama u svjetskoj i južnoslovenskim književnostima. Nastavu će izvoditi renomirani stručnjaci iz Crne Gore i okruženja, a gostujuća tematska predavanja stranih stručnjaka omogućiće sticanje novih znanja ne samo studentima nego i cjelokupnoj zainteresovanoj akademskoj populaciji. Posebna je novina što FCJK preko izbornih predmeta nudi studentima sticanje znanja iz kadrovski deficitarnih oblasti u Crnoj Gori, poput arhivistike, bibliotekarstva, teatrologije, filmologije, istorije umjetnosti i sl.
ANALITIKA: Da li u budućnosti vidite Fakultet za crnogorski jezik i književnost kao dio Univerziteta Crne Gore?
ČIRGIĆ: Smatram da je velika prednost Fakulteta za crnogorski jezik i književnost to što je osnovan kao samostalna visokoškolska i naučnoistraživačka institucija. Fakultet je time oslobođen balasta tradicionalizma koji bi mu se mogao nametnuti pod krovom kakve druge institucije, a zna se da taj tradicionalizam niđe nije toliko evidentan koliko u oblasti filologije. Osim toga, samostalno funkcionisanje dalo je još jednu veliku prednost – kadrovsku. Umjesto preuzimanja naslijeđenoga kadra ovaj način funkcionisanja omogućio je odabir kadrova koji ispunjavaju sve stručne i zakonske uslove za bavljenje montenegristikom, a posebno je značajno što na Fakultetu dominira mlađi naučni kadar, oslobođen tradicionalističkih predrasuda i voljan za nove naučne izazove.
Kristina ĆETKOVIĆ
Draško ĐURANOVIĆ
