Predsjednik odbora Aleksandar Damjanović (SNP) kazao je da je jasno da će zbog poreskih podsticaja biti negativnih efekata odmah na budžet , pri čemu je bilo potrebno da se saopšti koliki su maksimalno negativni efekti. On je kazao da je u zakonu, poznatijem kao Podgorički model, navedeno da kada se problem kredita riješi na obostrano zadovoljstvo, sprovođenje zakona neće imati direktan uticaj na budžet, dok će uspješnom implementacijom dugoročno doći do povećanja budžetskih prihoda. Damjanović je naveo da će oslobađanje od PDV-a smanjiti prihodi države i istakao da su poreski podsticaji sporni, jer neko može shvatiti da po drugi put čašćavamo nekog, dok će bank izvući najveću korist.
Generalna direktorica za finansijski sistem i unaprijeđenje poslovnog ambijenta u Ministarstvu finansija Bojana Bošković rekla je da je cilj zakona očuvanje stabilnosti finansijskog sistema, podsticanje oporavka dužnika, restrukturiranje dugova i omogućavanje pristupa novim sredstvima finansiranja radi stimulisanja ekonomskog oporavka i rasta.
“Zasniva se na konceptu dobrovoljnosti učesnika u restrukturiranju, sa ciljem postizanja rješenja na obostrano zadovoljstvo. Kada je riječ o poreskim olakšicama predviđeno je da povjerilac koji sa dužnikom zaključi ugovor o finansijskom restrukturiranju biva oslobođen od plaćanja PDV-a. Pri utvrđivanju oporezive dobiti, iznos umanjenja duga urađen je u skladu sa zaključenim ugovorom, priznaje se kao rashod”, precizirala je Bošković.
Predstavnica Centralne banke Ana Vlahović, odgovarajući na pitanje Strahinje Bulajića (DF), saopštila je da loši krediti iznose 395 miliona eura i učestvuju u ukupnim kreditima sa 20,21 odsto. Damir Šehović (SDP) kazao je da je zakon nastao na bazi dobre ideje i želje da se problem riješi.
“CBCG je prva ukazala na problem enormnog kreditnog rasta, ali sa zakašnjenjem. Problem nije mali i ne datira od juče, već od 2007, 2008. godine”, podsjetio je Šehović i dodao da su poslanicima potrebne dodatne informacije u dijelu gdje se govori o podsticajima kako bi dali konačne sudove o zakonu.
“Na taj otkupljeni kredit neće se plaćati PDV, takođe postoje podsticaji vezano za porez na dobit i plaćanje poreskog duga na rate. Smatam da to mora ostaviti efekte na budžet u kratkom roku i volio bih da od Ministarstva finansija dobijem projekciju kolika su to sredstva”, naveo je Šehović, ocjenjujući da to mora imati negativan efekat dok model ne zaživi, zbog čega je potrebna cost benefit analiza.
“Da li postoji garancija da će se zaštititi od zloupotrebe poreskih podsticaja?”, pitao je Šehović i dodao da će, nakon sagledavanja dodatne dokumentacije, poslanici moći da se izjasne o predlogu na nekoj od narednih sjednica.
Bošković je saopštila da je kvantifikacija finansijskih efekata bila jedna od najvećih dilema prilikom pravljenja zakona i das u imali dilemu vezano za poreske podsticaje, ali da bi donošenje zakona bez toga izgubilo svrhu. Ona je, odgovarajući na pitanje Damjanovića, rekla da su sve banke pripremile strategiju za trogodišnji period rješavanja problema loših kredita.
Odbor je prihvatio amandman Damjanovića koji se tiče drugačije dinamike povećanja akciza, primjerenije evropskoj praksi. Cilj j, kako je objasnio, da se akciznom politikom dostigne nivo cijena duvana u okruženju i tako smanji potrošnja duvana, dok bi priliv u budžet ostao isti zbog povećanja cijena. Prihvaćen je i amandman Šehovića da se fiskalno rastereti prerađivačka industrija, proizvodnja hrane, saobraćaj i skladištenj, tako što im se omogućava pravo na povraćaj dijela plaćene akize, gasnih ulja u industrijske i komercijalne svrhe.
(Mina biznis)
