Koliki objekat bi mogao osvanuti u jedinom ulcinjskom urbanom parku na samoj pjeni od mora -od nadležnih u Opštini nije bilo moguće doznati. Kažu da je u pitanju Nacrt, a sekretar Sekretarijata za urbanizam Mustafa Gorana napominje da su on i njegove kolege ovih dana imali pune ruke posla, jer je na Nacrt prostorno urbanističkog plana stiglo 279 primjedbi građana.Iako se čini da je za nadležne u Opštini priča o hotelu tek “sitnica” u moru zahtjeva, o kojoj se, očigledno, nerado govori - u gradu je to ovih dana glavna tema. Koliki hotel bi mogao nići u parku na samom kraju Male plaže, ko je investitor, više se “šuška” nego javno govori.
Prema saznanjima Portala Analitika, gradnja u parku na Pristanu je stara priča, koja je nekako “promakla” Ulcinjanima, a aktuelizovana je upravo ovih dana kada se sabiraju utisci nakon Javne rasprave o Nacrtu PUP-a Opštine.
“U parku se neće graditi objekat na zelenoj površini, već na mjestu starog restorana sa velikom baštom, dobro poznatog Ulcinjanima. To je davno predviđeno i Nacrt PUP-a je takav plan samo uzeo u obzir. Mislim da investitor već ima dozvolu za gradnju i to ne bi trebao da bude glomazan hotel”, kaže dobro upućen izvor Portala Analitika.
Prvi čovjek najaktivnije ulcinjske NVO – MogUl - Džemal Perović, kaže za Portal Analitika da ga u ovom gradu, kada je riječ o planiranju, ništa ne može iznenaditi.
“Zaista je teško povjerovati da neko može i da pomisli na gradnju u parku, a kamoli da takvo nešto nacrta. I da je u pitanju najmanji objekat tu mu nije mjesto. Najatraktivnija lokacija uz samo more očigledno bode oči investitorima, ali mi ćemo se boriti da se park i svako drvo i žbun u njemu sačuva. Ulcinjani ovako nešto neće progutati i MogUl će okupiti kolege iz civilnog sektora i građane, kao bi sačuvali park na već i onako sa svih strana napadnutom Pristanu”, kaže Perović.
I Ulcinjanka Azra Vuković, projekt koordinator iz NVO Green Home, kaže da je grad prethodnih godina pretrpio brojne devastacije i da, posebno centru, nedostaju zelene površine. Stoga je važno sačuvati svako drvo i spriječiti betoniranje i uništavanje malih parkova, kaže Vuković.
Prostor okovan spavaonicama: Hoće li Ulcinjani uspjeti da odbrane park, ili će im umjesto drveća hlad praviti novi hotel - uskoro će se znati. No, u gradu koji je zelena brda već uveliko zarobio neplanskom gradnjom, a obradivo zemljište okovao spavaonicama, razloga za brigu ima na svakom koraku.
Naime, Skupština opštine Ulcinj je prije neki dan, nakon maratonskog zasjedanja, jednoglasno usvojila stavove i zaključke o Nacrtu Prostorno-urbanističkog plana prema kome se za gradnju otvara najatraktivniji pojas uz more od hotela “Albatros” do Rta Đerane.
Sagovornik Portala Analitika Džemal Perović, direktor MogUL-a, rezigniran je takvom odlukom i smatra da je ovaj prostor, koji je do sada ostao sačuvan samo zbog toga što nije imao put, trebalo sačuvati za buduće generacije.
Prema Nacrtu PUP-a u najljepšoj šumi na cijelom crnogorskom primorju planirana je gradnja kuća, a za ovakvu odluku, kako saznajemo u Opštini, zalagali su se Ulcinjani, odnosno vladajuća garnitura.
Sekretar Sekretarijata za urbanizam Mustafa Gorana priznaje da je obrađivač Plana predložio da tu bude park, ali planovi usvojeni prije, kao što je GUP iz 2009. godine, predvidjeli su na tom mjestu gradnju. Novi Nacrt PUP-a tako je cijelu stvar samo potvrdio.
“Kao Opština tražili smo da se taj prostor otvori za gradnju, ali da to budu kuće niže spratnosti i ne previše gusto raspoređene”, kaže Gorana za Portal Analitika. Ovakvu odluku pravda time što Ulcinj nije, kako kaže, “dovoljno razvijen pored obale”.
Na konstataciju da se dosta gradilo u Limanu, Pinješu, Meterizima, sa kojih puca veličanstven pogled na more, i da je stoga trebalo slijediti preporuke Prostornog plana, Gorana kaže da se Ulcinj mora razvijati i na ostalim atraktimim položajima uz obalu, i da će se truditi da pojas od hotela “Albatros” bude na pravi način iskorišćen pažljivo kontrolisanom gradnjiom.
U nevladinim organizacijama smatraju da je priča o kontrolisanoj gradnji u Ulcinju više mrtvo slovo na papiru, jer se posljednjih godina pokazalo da je odbrana prostora postala gotovo nemoguća misija. To se, kaže Perović, vidi na svakom koraku.
-U Ulcinju je napadnuto gradnjom sve. Gradi se na poljoprivrednom zemljištu, u zaleđu Velike plaže, u zaseocima koja su ranije obrađivana i gdje stiže prvo voće i povrće sada niču kuće. Što je najtužnije, radi se o divljoj gradnji i kućama u kojima ne stanuje niko. Eventualno se koriste kratko tokom ljeta. Te kuće
uglavnom podižu ljudi iz naše dijaspore, ulažući tako kapital na potpuno nepromišljen način- naglašava Perović.Prazne kuće i potrošen prostor: Prema njegovim riječima u Ulcinju niču ogromne kuće bez ikakvog plana kakvoj su vrsti turizma namijenjene, ljudi troše veliki novac za objekte koji čame prazni.
“Kada bi se te kuće evidentirale, a nesreća je Ulcinja što nema pravu evidenciju, onda bi se oporezovale. Treba vidjeti kako to čini Morsko dobro sa kućicama na Bojani. Od tih vikendica ubira preko pola miliona eura godišnje”, kaže Perović i naglašava da bi Opština koja grca u dugovima pravom poreskom politikom mogla popuniti kasu.
On ističe da bi se ubiranjem prihoda na nekretnine vjerovatno smanjila pretjerana gradnja jer, kako podsjeća, svugdje na svijetu ako imate veliku kvadraturu plaćate veliki porez.
Da gradnja u najjužnijem gradu na našem primorju mora biti osmišljenija smatra i Azra Vuković iz Green Home-a.
“Prostorni plan treba da se uradi za period do 2020. godine i zato je važno da se stavi u realne okvire i da se ne ucrtava unaprijed izgradnja koja nije realna i nije potrebna za ovaj vremenski period”, kaže Vuković.
Iz nevladinih organizacija upozoravaju da su čitava sela u blizini grada predviđena za eko turizam, kao Zoganje, Pistula i druga. Sve je to obradivo zemljište koje se iz godine u godinu gradnjom napada. Perović ističe da prvo treba napraviti strategiju eko turizma i tek onda se upustiti u gradnju.
“Ovo je plodan kraj, odličan za poljoprivrednu proizvodnju, ovdje uspijeva sve i ona priča da je turizam neka vrsta izvoza na sopstvenom terenu na najbolji način bi se ovdje mogla ostvariti”, kaže naš sagovornik.
Ulcinjani nijesu zadovoljni ni rješenjem da se golf tereni grade u blizini oranica i plantaža južnog voća i maslinjaka. Kažu da golf terenima nije mjesto u prečniku od nekoliko kilometara od poljoprivrednih imanja, jer se za golf terene koriste velike količine pesticida. Tako bi se zagadile podzemne vode i zagađenje bi brzo stiglo do mora jer je ovdje takva struktura zemljišta, kažu predstavnici nevladinih organizacija.
Golf na Šasu: I dok u Opštini s nestrpljenjem čekaju velike investicije, izgradnju turističkih kompleksa na Velikoj plaži, kojih je planirano šest, golf terene na Šasu i Briskoj Gori, izgradnju čak četiri marine, u NVO sektoru kažu da je Nacrt PUP-a rađen tako da ostavi što više mogućnost investitorima.
“Kada u ovakav plan stavite četiri lokacije za marine, jasno je da će investitori birati onu koju je najjeftinija i gdje će brže vratiti novac, a o zaštiti sredine neće mnogo misliti”, kaže Perović.
Jedino oko čega su Ulcinjani potpuno saglasni je da Solana i uvala Valdanos ostanu zaštićeni kao spomenici prirode. Prvi čovjek urbanizma Mustafa Gorana zadovoljno kaže da je odluka Skupštine Opštine da se u Valdanosu ništa ne gradi, iako je Nacrtom Plana predviđena gradnja turističkog kompleksa visoke kategorije.
“Vidjećemo što će reći u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, mi smo odluku donijeli”, kaže Gorana za naš portal. On napominje da je na Skupštini Opštine odlučeno da se formira Savjet, shodno sporazumu koji su potpisali Ministarstvo održivog razvoja i Opština, koji će razmatrati Nacrt PUP-a i primjedbe iznesene tokom javne rasprave. Savjet bi sve odluke trebalo da donese konsenzusom.
Zaključci sa vanredne sjednice ulcinjskog Parlamenta o Nacrtu Prostorno-urbanističkog plana, kako saznaje Portal Analitika, već su poslati Ministarstvu i obrađivaču plana.
O planiranju u Ulcinju tek će se razgovarati, a i u Podgorici i u najjužnijoj crnogorskoj opštini znaju da visoki turizam i betoniranje prostora ne idu zajedno. Vrijeme je da se shvati da hotel u parku i zgradama zarobljena šuma nijesu recept za oporavak turizma i punjenje prazne opštinske kase.
Suzana KAPETANOVIĆ
