On je istakao da Brisel od Crne Gore zahtijeva konkretne rezultate u rješavanju slučajeva visoke korupcije, ali je odbacio spekulacije da ima i spisak novih slučajeva. Evropa želi pravosnažne presude:
- Isto je i u slučaju „Šarić“. Brisel očekuje da oni sudski slučajevi koji su započeti, budu i završeni. Dakle, postoje tabele svih slučajeva koji su u toku i za njih se traži rasplet, a u svim slučajevima koji su otvoreni prije dvije ili tri godine sudski procesi su u toku - kazao je Pejović.
Slučajevi o kojima Brisel očekuje rasplet su, između ostalog, afere „Snimak“ i „Zavala“. Na pitanje postoji li spisak ili novo ime koje nije procesuirano, Pejović je precizirao da „postoje novi slučajevi“.
- Postoje i novi slučajevi kao „Košljun“ i „CKB“, koji su takođe pod monitoringom EK. Posebno slučajevi napada na novinare, za koje se takođe očekuje kada će da dobiju sudske presude - rekao je Pejović.
On nije želio da komentariše navode da Brisel planira paket-prijem za Crnu Goru, Srbiju i Makedoniju 2022. godine, naglašavajući da svaka od ovih zemalja ima različiti tok pregovora. Napomenuo je da Crnu Goru čeka dug put do punopravnog članstva u Evropskoj uniji, pa „izjave da u narednih pet godina neće biti proširenja ne bi trebalo da predstavljanju iznenađenje“, dodaje on.
- Mi ne možemo postati članica tako brzo. Možemo završiti pregovore u periodu ove komisije, dok su Junker i Hans na čelu procesa. Ali, treba podsjetiti da nakon završetka pregovora treba izraditi pristupni ugovor. Treba vam nekih šest mjeseci da se on sačini i da ga svi potpišu. A nakon toga treba godinu i po do dvije za ratifikaciju.
Upravo od uspjeha u borbi protiv korupcije zavisi i da li će se poseći za već famoznom klauzulom o balansu – mogućnost da pregovori budu usporeni ili zaustavljeni - koja se prvi put pojavila u izvještaju Evropske komisije. Za Pejovića njena objava nije neočekivana, jer smo otvorili poglavlja 23 i 24. Objasnio je i da klauzula može biti aktivirana na zahtjev najmanje trećine zemalja ili same EK, i kao primjer naveo suspenziju pregovora sa Turskom.
- Ona se nije javila u prošlogodišnjem Izvještaju o napretku, jer tada još nismo otvorili poglavlja 23 i 24. Tek nakon otvaranja i mogućnost da se vladavina prava postavi kao indikator i mjerilo napretka u cjelokupnom procesu pregovaranja, ove godine se našla u Izvještaju o napretku.
Pejović je komentarisao i jučerašnju izjavu premijera Mila Đukanovića da je za jačanje vladavine prava potrebna i finansijska podrška Brisela. Za glavnog pregovorača Đukanovićeva izjava je na mjestu, jer za razliku od prije desetak godina, zemlje kandidati sada moraju uraditi mnogo više na tom planu.
- Od nas se sada već očekuje da imamo implementirano u detalje ono što važi za zemlje članice, a to sve iziskuje novčana sredstva - objasnio je
Pejovići kao primjer naveo politiku prema azilantima.