Ukoliko ženu docenta, stručnjaka, gramatičara, urednika, spikera, istoričara, sociologa nazovete upravo tako, nećete izvršiti potvrdu jezičke diskriminacije, ukazuju stručnjaci, jer su ovi nazivi neutralni u pogledu pola. No, sistemska lingvistika ne poznaju mjere Zakona o rodnoj ravnopravnosti, pa se u registru zanimanja može pronaći docentkinja, gramatičarka, istoričarka, urednica, sociološkinja, spikerka.
Ako poslanici usvoje ovaj predlog zakona, u Crnoj Gori će ubuduće postojati vozačice, staklorezačice, džokejke, raznosačice, armiračice, rezbarke, poreznice, podrumarke, parketarke, oštračice alata, ložačice i dr.
Ono što predlog zakona nije precizirao, a što je ostalo nejasno jeste, kako će se prema novim „jezičkim pravilima“ izgovarati zvanje prof. dr za ženu, s obzirom da se izraz profesorica koristi za zanimanje, a „profesor“ za zvanje. U najmanju ruku, može se očekivati da će se sve žene zvanja profesor doktor ubuduće zvati „profesorica doktorica“.
Profesor srpskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, doc dr. Draga Bojović, kazala je u razgovoru za „Dan“ da nije sporno da svi slovenski jezici posjeduju tvorbene mogućnosti za pravljenje polno markiranih imeničkih formi, konstatujući da su u raznim funkcionalnim stilovima te forme prisutne, ali je, kako kaže, sporna kvantitativna strana primjene tvorbenih modela.
Ona ukazuje da rod u gramatici ne znači pol, te da se rod imenica ne podudara za polom živih stvorova.
- Danas je, naročito u sredstvima masovnog informisanja, prisutna svojevrsna najezda „rodnosenzitivnog jezika“, koji nema uporišta u samom jeziku, već u izvanjezičkim, sociološkim, psihološkim i društvenim odnosima i u ime tzv. „rodne ravopravnosti“. Nešto što nema uporište u jeziku predstavlja nasilje nad njim – upozorava Bojović.
Femininumi poput učiteljica, profesorica, glumica i drugih, kako kaže Bojović, nesumnjivo je da su veom frekventni u govoru i da imaju visok stepen uzualizacije, ali i da samo donekle mogu zamjenjivati generičku formu.
- Može se, naravno, održati izbor za najbolju glumicu, može se proglasiti najbolja učiteljica, ali je tada izbor sužen na osobe ženskog pola. Jedino izbor najboljeg glumca i najbolje učitelja obuhvata sve aktere takmičenja nediferencirane u pogledu pola – ukazuje ona.
Izvor: Dan
Foto: Cdm.me
- Portal Analitika/
- Društvo /
- Lingvisti: Stvaranje rodnosenzitivnih izraza je nasilje nad jezikom
Lingvisti: Stvaranje rodnosenzitivnih izraza je nasilje nad jezikom
Nešto što nema uporište u jeziku, kao što je „rodnosenzitivni jezik“, već u izvanjezičkim, sociološkim, psihološkim i društvenim odnosima i u ime tzv. „rodne ravopravnosti“ predstavlja nasilje nad jezikom, upozoravaju stručnjaci iz lingvistike.
Portal AnalitikaIzvor