Društvo

Lingvisti: Stvaranje rodnosenzitivnih izraza je nasilje nad jezikom

0310rodnosenz
N
ešto što nema uporište u jeziku, kao što je „rodnosenzitivni jezik“, već u izvanjezičkim, sociološkim, psihološkim i društvenim odnosima i u ime tzv. „rodne ravopravnosti“ predstavlja nasilje nad jezikom, upozoravaju stručnjaci iz lingvistike.

Lingvisti: Stvaranje rodnosenzitivnih izraza je nasilje nad jezikom
Portal AnalitikaIzvor

Ukoliko ženu docenta, stručnjaka, gramatičara, urednika, spikera, istoričara, sociologa nazovete upravo tako, nećete izvršiti potvrdu jezičke diskriminacije, ukazuju stručnjaci, jer su ovi nazivi neutralni u pogledu pola. No, sistemska lingvistika ne poznaju mjere Zakona o rodnoj ravnopravnosti, pa se u registru zanimanja može pronaći docentkinja, gramatičarka, istoričarka, urednica, sociološkinja, spikerka.

Ako poslanici usvoje ovaj predlog zakona, u Crnoj Gori će ubuduće postojati vozačice, staklorezačice, džokejke, raznosačice, armiračice, rezbarke, poreznice, podrumarke, parketarke, oštračice alata, ložačice i dr.

Ono što predlog zakona nije precizirao, a što je ostalo nejasno jeste, kako će se prema novim „jezičkim pravilima“ izgovarati zvanje prof. dr za ženu, s obzirom da se izraz profesorica koristi za zanimanje, a „profesor“ za zvanje. U najmanju ruku, može se očekivati da će se sve žene zvanja profesor doktor ubuduće zvati „profesorica doktorica“.

Profesor srpskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Nikšiću, doc dr. Draga Bojović, kazala je u razgovoru za „Dan“ da nije sporno da svi slovenski jezici posjeduju tvorbene mogućnosti za pravljenje polno markiranih imeničkih formi, konstatujući da su u raznim funkcionalnim stilovima te forme prisutne, ali je, kako kaže, sporna kvantitativna strana primjene tvorbenih modela.

Ona ukazuje da rod u gramatici ne znači pol, te da se rod imenica ne podudara za polom živih stvorova.
- Danas je, naročito u sredstvima masovnog informisanja, prisutna svojevrsna najezda „rodnosenzitivnog jezika“, koji nema uporišta u samom jeziku, već u izvanjezičkim, sociološkim, psihološkim i društvenim odnosima i u ime tzv. „rodne ravopravnosti“. Nešto što nema uporište u jeziku predstavlja nasilje nad njim – upozorava Bojović.

Femininumi poput učiteljica, profesorica, glumica i drugih, kako kaže Bojović, nesumnjivo je da su veom frekventni u govoru i da imaju visok stepen uzualizacije, ali i da samo donekle mogu zamjenjivati generičku formu.
- Može se, naravno, održati izbor za najbolju glumicu, može se proglasiti najbolja učiteljica, ali je tada izbor sužen na osobe ženskog pola. Jedino izbor najboljeg glumca i najbolje učitelja obuhvata sve aktere takmičenja nediferencirane u pogledu pola – ukazuje ona.

Izvor: Dan
Foto: Cdm.me

Portal Analitika