Abiznis

IVANOVIĆ: Izvoz poljoprivrednih proizvoda veći za 60, 2 odsto (VIDEO)

2709ivanovic
U
kupna razmjena poljoprivrednih proizvoda u prvih osam mjeseci 2014. godine veća je za 10,8 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Ukupan uvoz poljoprivrednih proizvoda veći je za 4,9 odsto (15,2 miliona €), dok se izvoz povećao za 60,2 odsto (22,1 miliona €), kazao je ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović.

IVANOVIĆ: Izvoz poljoprivrednih proizvoda veći za 60, 2 odsto (VIDEO)
Portal AnalitikaIzvor

Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 18,1 odsto i veća je za 6,2 procentna poena u odnosu prvih osam mjeseci 2013. Učešće poljoprivrednih proizvoda iznosilo je 27,6 odsto u ukupnom uvozu i 28,6 odsto u ukupom izvozu, saoptšio je Ivanović na današnjoj konferenciji za štampu.



On je kazao da je u strukturi izvoza najveći rast zabilježen kod izvoza: vina (19,3%), prerađevina od mesa (14,7%) i piva (4,6%). Iako vrijednost izvezenog sira nije velika, primjetno je da iz godine u godinu bilježimo rast izvoza. Takođe, zabilježen je rast izvoza proizvoda na bazi kakaa (19,5%). Istovremeno, smanjen je izvoz alkoholnih pića (48%), povrća (42%) i duvana i prerađevina od duvana (30,9%).



U strukturi uvoza uočljiv je pad uvoza živih životinja, mlijeka i mliječnih proizvoda, gaziranih bezalkoholnih pića i proizvoda od duvana. Bilježimo rast vrijednosti uvoza svježeg mesa, živog drveća, voća i tzv. raznih proizvoda za ishranu (sladoledi, razni sosovi, koncentrati za upotrebu u domaćinstvima itd). Rast uvoza svježeg mesa prije svega se odnosi na svježe svinjsko meso čiji je uvoz povećan za 20,2 miliona €. Međutim, upravo nam je uvoz ovog mesa omogućio veći izvoz, jer se isto koristilo kao sirovina za preradu, kazao je Ivanović


Glavni partneri u uvozu i izvozu i dalje su zemlje CEFTA i EU. Najveći spoljno-trgovniski partner je i dalje Srbija.



Učešćće poljoprivrede u BDP

Prema podacima MONSTAT-a učešće poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u ukupnom BDP u 2013. godini iznosi 8%. Poređenja radi, godinu dana ranije iznosilo je 7,4%.



Bruto vrijednost proizvodnje u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u 2012. godini iznosila je 394,4 miliona €, dok je u 2013. godini iznosila 436,8 miliona €. To znači da je bruto vrijednost proizvodnje povećana za 42,4 miliona € (ili za 10,8%) u odnosu na 2012. Podatak ne obuhvata proizvodnju hrane (dakle, preradu u poljoprivredi), niti drvopreradu. Riječ je o primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Ako bruto vrijednost proizvodnje u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva podijelimo sa brojem zaposlenih prema podacima MONSTAT (2.771) dobijamo 157.632,62 € po jednom zaposlenom, kazao je ministar poljoprivrede.



Ivanović je istakao je da bi bilo lijepo kada bi to bilo tako, ali da ovi podaci nisu tačni.

 

"Zato, još jednom ukazujemo da podaci MONSTAT-a o broju zaposlenih u poljoprivredi nijesu tačni, ili preciznije rečeno, nijesu potpuni. Podsjećam, prilikom prebrojavanja broja zaposlenih u sektoru poljoprivrede, MONSTAT koristi samo podatke o zaposlenosti u privrednim subjektima čija je pretežna djelatnost poljoprivreda iz Poreske uprave. MONSTAT ne koristi podatke Ministarstva poljoprivrede iz naših registara u kojima se registruju poljoprivredni proizvođači koji na svojim porodičnim gazdinstvima doprinose stvaranju nove vrijednosti i bruto domaćeg proizvoda. Uzrok je činjenica da, u skladu sa Zakonom o statistici i statističkom sistemu Crne Gore iz 2012, MONSTAT ne prepoznaje MPRR kao zvanični izvor statističkih podataka. Vjerujem da ćemo, u procesu usklađivanja sa tekovinom EU, razriješiti ovaj problem. Cilj nam je, prije svega, ne da prikazujemo veći ili manji broj zaposlenih, već da budemo u mogućnosti da pravilno i pouzdano mjerimo produktivnost u sektoru poljoprivrede", kazao je Ivanović

Bruto dodata vrijednost u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u 2013. godini iznosila je 266,9 miliona € i veća je za 34,9 miliona (ili za 15%) u odnosu za 2012.

Otkup mlijeka

Ministar je podsjetio da se evidencija o otkupu mlijeka vodi se posljednjih dvanaest godina.

"U avgustu ove godine otkupljena je rekordna količina mlijeka u odnosu na isti mjesec svih prethodnih godina. Naime, otkupljeno je 2.388.183 l mlijeka, što je za 7% ili 154.754 l više, nego u avgustu 2013. godine i za 70,000 l mlijeka više nego u prethodnom, julu mjesecu".

Od početka godine do 1. septembra ukupno je otkupljeno 16,6 miliona l mlijeka, što je za 3% više nego u istom period prethodne godine. Sve premije za otkupljeno mlijeko isplaćene su poljoprivrednim proizvođačima. Broj kooperanata koji su predali mlijeko veći je za 78 u odnosu na prethodni mjesec. Nadamo se da će do kraja godine biti probijena magična granica od 25 miliona l mlijeka.

Otkup jagnjadi započet je 15. septembra. Zaključno sa 26.09. otkupljeno je i isporučeno penzionerima 4.090 komada (ili oko 25% planiranog otkupa). Otkup se odvija u mjesnim zajednicama, po opštinama, na osnovu rasporeda koji su pripremile kompanije: Goranović, Franca i Gradina. Otkupne cijene se poštuju shodno ugovoru. Podsjetiću da je otkupna cijena 2,30/kg žive mjere, uz 4% kala. Za sada nema primjedbi od strane poljoprivrednih proizvođača. Međutim, lično nisam zadovoljan dinamikom otkupa i zahtijevam da se na terenu radi brže i organizovanije, kazao je ministar.

Zakon o maslinarstvu

Ministar je kazao da Zakon o maslinarstvu nije jedan od 12 zakona koji predstavljaju jedno od tri mjerila za otvaranje pregovaračkog poglavlja 12.

- Ovaj zakon nalazi se u parlamentu od decembra 2013. Prije neki dan organizovana je dodatna rasprava na Odboru za poljoprivredu i turizam, nakon što je 16. jula ove godine Kolegijum Skupštine Crne Gore donio odluku da, iako je Predlog zakona uvršten u Dnevni red X sjednice i redovnog proljećnog zasijedanja Skupštine Crne Gore, o čemu je ovo Ministarstvo bilo zvanično obaviješteno, isti skine sa dnevnog reda. Iako je najavljeno da ćemo čuti naučno utemeljenje razloge zbog kojih treba predlog zakona doraditi, sve što smo čuli odnosilo se na pitanja koja ovaj zakon uopšte ne tretira (podrška maslinarima i pitanje Valdanosa). Za mene je bilo veliko razočarenje da slušam nastupe pojedinih čelnika NVO i udruženja proizvođača kojima su važniji sopstveni poslovni interesi od pitanja bezbjednosti hrane ili standarda na koje se Crna Gora obavezala, između ostalog, i međunarodnim sporazumima čiji je potpisnik. Uvijek sam spreman na dijalog. Ali, nisam spreman da preuzmem odgovornost za kašnjenje - posebno kada pojedinci, i pored više mogućnosti, ne reaguju na vrijeme. Nisam spreman da preuzmem odgovornost ni za odbijanje primjene međunarodnih standarda, posebno od onih kojima su puna usta hvale o EU –poručio je ministar Ivanović.



Portal Analitika