On podsjeća da su Crna Gora i Albanija formirale komisiju koja se prvenstveno bavi odbranom od poplava, odnosno na koji način riješiti da velike vode Bojane ne plave okolna područja. Inače, tokom dugim 28 km Bojana je pogranična rijeka.
Poplave 2010. su natjerale dvije države da se angažuju na obnovi nasipa, koji su rađeni još pedesetih godina i u čiju obnovu duži niz godina nije ulagano.„Albanska strana je uradila nasipe na dosta velikom dijelu njene teritorije jer Bojana kod njih u dugom toku nije pogranična rijeka. U donjem dijelu toka nisu napravili nasipe. Kada je riječ o Crnoj Gori, uradili smo obnovu nasipa na većem dijelu toka, što nije bilo dovoljno da se problem poplava riješi na adekvatan način. podsjeća Janković, naglašavajući da stalnim ruiniranjem nasipa postoji mogućnost da kod ekstremno visokih voda, kao što se dogodilo 2010. godine, dođe do probijanja nasipa.
Janković ističe da su uradili snimanja nasipa na našoj strani, i eleborate koji obrađuju na koji način je potrebno sanirati nasipe, tako da se sanacija vrši u zavisnosti od obezbijeđenog novca.
„U toku prošle godine nismo ništa radili, a tokom ove planiramo obnovu jednog dijela nasipa na Bojani, kaže Janković.
On napominje da je drugi problem na ovoj rijeci obezbjeđenje protočnosti, a poznato je da je to posebno vidljivo na desnom rukavacu.
„U ovoj godini ćemo raspisati tender zajedno sa opštinom Ulcinj, a suština je da se posebno na samoj desnoj račvi vrše određeni zahvati, odnosno pročišćavanje korita na račvi i ušću rukavca u more. To su dvije kritične tačke i dosta složen projekat za realizaciju. Pokušaćemo da u ovoj godini obezbijedimo dugoročno i trajno rješenje ovog problema kroz radove koji se tiču pročišćavanja desnog rukavca uklanjanjem određenih količina pijeska. Jedan dio tog pijeska je upotrebljiv u građevinarstvu, ali drugi nije zbog svije zaslanjenosti“, kaže direktor Uprave za vode.
Upitan koliko je nasipa na Bojani obnovljeno, koliki procenat, Janković kaže da se ne može govoriti u procentima, jer se vrijeme mijenja iz godine u godinu i svake godine treba praviti određena snimanja.
U najskorije vrijeme biće potrebno uraditi geodetska snimanja, ali ona se ne mogu raditi u svako doba godine, objašnjava Janković.
Prema njegovim riječima nakon detaljnih snimanja nasipa i odluke na koji nači ih raditi, za koju će biti potebna i konsultacija sa albanskom stranom, doći će se do cijene koštanja ove investicije, kaže Janković.
Naš sagovornik napominje da je u pitanju veliki projekat koji je teško raditi bez pomoći međunarodne zajednice i smatra da jedan dio sredstava, koja se koriste za ekološke projekte, je potrebno usmjeriti na zaštitu od poplava.
„Pitanje nasipa je neophodno riješiti jer su štete enormne, a vidjeli smo što se dogodilo u regionu zbog toga što nasipi nisu obnavljani, podsjeća Janković.
