Gasprom je od septembra 2012. pod lupom evropskih regulatora koji ga sumnjiče da previše naplaćuje plin kupcima u središnjoj i istočnoj Evropi, blokira suparničke snabdijevače i otežava slobodan protok plina kroz neke države članice EU-a, piše SeeBIZ.
Kompanija je početkom godine kazala da želi da se nagodi u tom slučaju ne bi li izbjegla moguću kaznu od čak 13,4 milijarde američkih dolara, ali pregovori s Evropskom komisijom zapeli su na pitanju primjerene cijene plina.
Almunija je rekao u utorak u Evropskom parlamentu da priprema slanje formalnog pisanog prigovora Gaspromu u kojem će Komisija navesti koja evropska pravila Gasprom po njenom mišljenju krši.
Almunija, kojemu krajem oktobra ističe mandat, nije rekao kada će Gaspromu poslati taj dokument, prenosi EurActiv.
Komisija ističe da slanje prigovora ne prejudicira konačan ishod istrage, ali to obično ne čini ako ne vjeruje u snagu svojih argumenata. Kompanija može na prigovore poslati pisani odgovor ili zatražiti saslušanje iza zatvorenih vrata kako bi iznijela svoju odbranu. Istraga se odvija u jako osjetljivom trenutku zbog krize u Ukrajini i ruske aneksije Krima.
Nove evropske sankcije Moskvi koje su stupile na snagu 12. septembra ograničile su pristup ruskim naftnim kompanijama izvorima finansiranja. Slične sankcije istog dana usvojio je i SAD. Poljska, Slovačka i Austrija zabilježile su nakon toga znatno smanjen dotok ruskog plina, što Rusi negiraju.
Moskva je na zapadne sankcije već odgovorila zabranom uvoza većine hrane sa Zapada. Najavila je da bi mogla preduzeti i druge mjere i žaliti se Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.
Rtcg.me