“Samit je izuzetna prilika da članice UN, predstavnici javnog, privatnog i civilnog sektora iznesu svoje procjene i ideje koje su u funkciji smanjenja emisije gasova sa velikim toplotnim kapacitetom (GHG) kao i jačanja klimatske otpornosti. Samit je, takođe, prilika za mobilizaciju političke volje u susret globalnog Sporazuma 2015. godine. Činjenica da Samit nije dio pregovaračkog procesa unutar Okvirne konvencije UN (UNFCCC) doprinosi prihvatljivosti i stavova i ideja sa različitih nivoa i sektora, naveo je Vujanović, dodajući da Crna Gora ima aktivan i konstruktivan odnos prema pregovorima u okviru ove Okvirne konvencije i sa velikom pažnjom se odnosi prema drugim međunarodnim inicijativama koje pružaju podršku naporima UN-a u postizanju novog međunarodnog sporazuma o klimi.
“Neophodnost Sporazuma i vrijednost izazova u njegovom postizanju i implementaciji iskazani su kroz aprilski Izvještaj Međuvladinog panela za promjenu klime (IPCC). Ove procjene opominju i upućuju na snaženje globalnog napora za redukciju emisije gasova sa velikim toplotnim kapacitetom.
S obzirom na ogromne razlike u stepenu razvoja država i regiona, te nehomogen doprinos GHG emisiji, logična posljedica je da nacionalne vlade ovo pitanje posmatraju različito i u kontekstu drugih politika - kao što su pitanja energetske sigurnosti i kompleks razvojnih politika u skladu sa Milenijumskim ciljevima razvoja (MDG). Ovo upućuje, prije svega, na promjenu odnosa u potrošnji energije i potrebu osnaženja istraživanja koja bi popunila praznine u poznavanju lokalnih i globalnih trendova klimatske promjene” poručio je Vujanović, ističući da je najbolji pristup razumjevanja odgovora na klimatske izazove kroz ekonomski benefit u primjeni zelenih tehnologija.
“Izvjesno, one države i regioni koji su posvećeni implementaciji ovih tehnologija, shodno principima održivog razvoja, imaće šansu da riješe i druge probleme, kao što su nezaposlenost, iskorjenjavanje siromaštva i, ukupno, izgradnju društva po mjeri čovjeka. Ovo smo u Crnoj Gori davno razumjeli. Zato smo u Ustavu proklamovali da je Crna Gora ekološka država. Našim nacionalnim politikama definisali smo mjere za smanjenje emisije GHG u skladu sa politikama EU i UN. U našim razvojnim planovima prednost dajemo zelenom investicionom kapitalu.
Kao prepoznata turistička destinacija, Crna Gora tretira eliminaciju izvora zagađenja sredine kao razvojnu politiku. Ovim doprinosimo i ukupnoj klimatskoj rezistentnosti u skladu sa veličinom i brojem stanovnika. Crna Gora snažno podržava postizanje međunarodnog pravnog sporazuma o klimi u 2015-oj. Ubjeđeni smo da čovječanstvo mora i može naći odgovore na promjene klime koju stvara čovjek. Tim prije što bi efekti njegove implementacije osnažile ulogu UN i pozitivno oblikovali globalne odnose u funkciji stabilnijeg svijeta po mjeri čovjeka, zaključio je Vujanović.
