Ministarstvo unutrašnjih poslova, u saradnji sa Ministarstvom vanjskih poslova i evropskih integracija i Agencijom ujedinjenih nacija za izbjeglice UNHCR, organizovalo je danas radni doručak sa novinarima na kome je razmatrana tema apatridije, osoba bez državljanstva u Crnoj Gori.
Crnovršanin je istakao da se podaci o apatridima u Crnoj Gori kojima raspolaže MUP razlikuju u odnosu na statistiku sa popisa iz 2011. godine.
- Licima koja nemaju državljanstvo na teritoriji Crne Gore upućujemjo javni poziv da se u peroidu od 22. septembra do 15. novembra jave područnim jedinicama MUP-a u mjestima u kojima žive kako bi popunili upitnik nakon čega ćemo utrditit da li neko ispunjava uslove za pokretanje postupka i rješvanje statusa po ovom pitanju – rekao je Crnovršanin.
Ovim javni pozivom, kako je istakao, MUP želi da utvrdi preciznio da li u Crnoj Gori ima lica bez državljanstva i ako ih ima koliko ih je.
- Na osnovu popisa iz 2011. godine saopšteno je da se 4312 lica izjasnilo da su lica bez državljanstva a mi u MUP-u do sada imamo samo dva lica kojima po ovom osnovu regulišemo status. Ova razlika je moguća i logična jer popisivač u upitnik unosi ono što mu lice koje se popisuje kaže. To lice u tom momentu možda i ima državljanstvo ali popisivač upiše ono što mu kaže onaj koga popisuje. To stoga nije podatak na osnovu kojeg se može temeljiti i gradidti politika riješavanje apatridije u Crnoj Gori – objasnio je Crnovršanin.
On je istakao da je Crna Gora ratifikovala sve međunarodne konvencije iz ove oblasti i u svoje nacionalno zakonodavstvo ugradila je odredbe čije primjena, kako navodi, “garantuje da nijedno lice ne može ostati bez državljanstva ukoliko dokaže da nema pristupa nekom drugom državljakstvu”.
Radomir Sekulović iz Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija kazao je da je MVPEI imalo veliku ulogu u ratifikaciji međunarodnih konvencija.
- Ali to je bio lakši dio posla s obzirom na ono što nas očekuje u praksi. Kada je u pitanju praktična rpimjena konvencija susrećemo se sa određnim problemima a vezani su za dokazivanje državljanskog statusa odnosno odsustva takvog statusa. To su svakodnevni problemi na kojima radimo ali njihovo rješavanje nije nimalo lako – rekao je Sekulović.
Predstavnik UNHCR-a, Aleksandar Čađenović, kazao je da se ove godine obilježava godišnjica donošenja Konvencije Ujedinjenih nacija o statusu lica bez državljanstva iz 1954. godine.
Crna Gora je, kako je naveo, jedna od malo država u Evropi koja je ratifikovala sve četiri konvencije donešene na međunarodnom nivou, a odnose se na položaj apatrida sa različitih aspekata, pa time ima zaokružen međunarodno okvir u tojoblasti.
Unutrašnje zakonodavstvo je, kako je naveo, u velikoj mjeri je usaglašeno sa međunarodnim okvirom.
Prema riječima Čađenovića, u Crnoj Gori problem apatridije, kao ni posljedice po ljude koji imaju taj status, nije izražen kao u pojedinim državama.
