Joksimović kaže da je s jedne strane to dobro, jer govori da se riba mrijesti, ali sa druge strane je problem što je manje odraslih jedinki, ribe koja se razmnožava. Ti parametri upućuju da je neophodno sprovesti određene mjere kako bi se sačuvala riblja mlađ i pružila mogućnost da se mrijesti, barem jednom u svom životnom ciklusu, kaže Joksimović.
On ističe da se zbog toga moraju preduzeti mjere i Ministarstvo poljoprivrede, uz preporuku Instituta za biologiju mora, pomoći će ribarima da se saka, krajni dio mreže, promijeni, preplete, da ne bude romboidnog nego kvadratno oko, veličine 4 cm, kako bi kroz njega prošle nedorasle jedinke i nastavile svoj životni ciklus.
Upitan da li su susjedne zemlje preduzele ove mjere, Joksimović kaže da je to obaveza za sve zemlje Mediterana.
“Rok je do kraja godine i nadam se da će se ribari javiti, a na osnovu njihovih prijava Ministarstvo poljoprivrede će podržati tu aktivnost i ribari će dobiti određena sredstva kako bi se uradila zamijena zadnjih djelova mreža", kaže naš sagovornik.
Joksimović napominje da i od ribara dobijaju informacije da je sve manje odrasle ribe u mrežama i stoga je, kaže, potrebno zajednički djelovati.
“Ribari moraju biti odgovorni, jer sve je ovo u njihovom interesu. Ako ne budemo tako radili jednog dana se može dogoditi da nećemo imati što da lovimo. Naša namjera je održivo ribarstvo, očuvanje ribolova, kaže Joksimović.
Kako ističe, crnogorsko ribarstvo nije krivo što je u Jadranu manje ribe, jer je naša flota mala, a druge zemlje imaju više koča i izlovljavaju mnogo više od nas. Pad bio mase je primjećen u cijelom ovom dijelu Jadrana i naravno je da se on primjećuje i kod nas. Činjenica je da smo najmanje krivi jer učestvujemo sa 1 do 2 posto u ribolovu na cijelom Jadranu, kaže Joksimović.
Istraživanja će biti predstavljena uskoro u Italiji i tokom narednih mjeseci biće održano više sastanaka, na kojima će biti donesene naučne preporuke za očuvanje ribljeg fonda. Na nama je da damo svoj doprinos kako bi sačuvali resurse i imali održivo ribarstvo.
