Prošle nedjelje, @MarsCuriosity podijelio je ovu fotografiju i tvitovao: „Idemo u brda! Krećem se prema ovim brežuljcima na Marsu da bih uradio domaći iz geologije i potražio oblake“.
U prvoj godini rover je pokazao da su na Marsu vladali ekološki uslovi pogodni za život mikroba. Sedimentne stijene koje je otkrio sadrže glinu, što navodi na zaključak da je prije više milijardi godina na Marsu postojalo - jezersko korito.
U drugoj godini, „Kjuriositi“ je krenuo ka svom odredištu u donjem dijelu padine planine Maunt Šarp, u središtu kratera Gejl.
- Oblaci su dio klimatskog sistema na planeti. Njihovo ponašanje nam pruža informacije o vjetrovima i temperaturama - objašnjava Robert Haberle iz NASA istraživačkog centra „Ejms“ u časopisu „Astrobiology“, ističući da su vjetrovi primarni mehanizam koji je u protekle tri-četiri milijarde godina oblikovao površinu planete.
Olujni oblaci koje je zabilježio „Kjuriositi“ vjerovatno su sastavljeni od ledenih kristala i veoma ohlađenih kapi vode, što takođe ide u prilog teoriji da je u drevnoj prošlosti na Marsu bilo života.
- Neka istraživanja navode na zaključak da su oblaci u prošlosti značajno zagrijevali planetu posredstvom efekta staklene bašte. Toplije okruženje je pogodnije za život - objašnjava Haberle.
IFL Science/Blic.rs
