Radulović traži da se sačini Akcioni plan hitnih mjera za zaštitu životne sredine kojim bi se pružila sveobuhvatna informacija o kvalitetu i zagađenosti životne sredine, uspostavljanje monitoringa i redovnog praćenja kvaliteta životne sredine i preduzimanje hitnim mjera od strane velikih privrednih zagađvača – KAP-a, Željezare Nikšić, Termoelektrane Pljevlja i Jadranskog brodogradilišta u Bijeloj.
Prema njegovim riječima, nužno je da se sprovede akcija „Očistimo Crnu Goru od smeća“, kao i da se dodatno ojača inspekcioni nadzor i sprovodi kaznena politika.
- Vlada Crne Gore će do 1.novembra 2014. inicirati i organizovati regionalnu konferenciju „Zaštita životne sredine Zapadnog Balkana“ u prisustvu čelnika Evorpske komisije, i osnovati Ministarstvo za zaštitu životne sredine, kazao je Radulović.
U Prijedlogu Rezolucije se navodi da Vlada treba da podrži formiranje Savjeta za zaštitu životne sredine, Foruma za zaštitu životne sredine i drugih strukovnih tijela, a čiji članovi bi bili eminentni stručnjaci, predstavnici nevladinog sektora, kao i državnih i lokalnih institucija.
-Vlada Crne Gore će do kraja jesenjeg zasijedanja Skupštini dostavljanje na razmatranje usvajanje tri međusobno usaglašena strateška dokumenta: Nacrt Strategije održivog razvoja Crne Gore 2015-2020, Nacrt Strategija zaštite životne sredine Crne Gore i Prijedlog pregovaračke platforme za poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promjene, navodi se između ostalog u Prijedlogu Rezolucije.
Radulović smatra da je neohodno da izvršna vlast zbog ogromne devastacije izvrši reviziju postojećih i donese nove prostorno-urbanističke planove.
U Prijedlogu Rezolucije se navodi da je izdvajanje iz budžeta za zaštitu životne sredine simbolično 0.13 odsto, dok se u EU izdvaja 2 odsto iz budžeta.
-U Crnoj Gori je došlo do pogoršanja kvaliteta vazduha, kao posljedica zastarjelih tehnologija u industriji, saobraćaju i poljoprivredi, termoenergetici i komunalnim djelatnostima, upravljanje ovim resursima predstavlja jedan od najvećih izazova.
Crna Gora proizvodi danas više otpada nego što ga prikuplja, a posebno selektuje. Postoje dvije sanitarne deponije i preko 300 divljih nelegalnih deopinija. Ne postoje ni kvalitativni ni kvanitativni podaci komunalnog otpada.
-Postavlja se pitanje ko će platiti sanitarije, ko će nadomjestiti ranu kontaminaciju resursa i prostora, ko će odgovarati za invaliditet i smrt određenog broja stanovnika. Platiće se po principu, zagađivač plaća, odgovorna lica, potpisnici i nalogadavci pogrešnih ugovora, tajni podaci ili samo građani, kazao je Radulović.
Za usvajanje ove Rezolucije nije potrebno obezbijediti finansijska sredstva u budžetu Crne Gore, ali za njeno sprovođenje potrebna su sredstva nekoliko desetina milijardi eura, koja bi se obezbijedila iz nepovratnih fondova Evropske unije, donacijama, kreditnim zaduženjima, iz Budžeta Crne Gore i iz privatnog sektora, stoji u Prijedlogu Rezolucije.
