-Sastanak u Berlinu ohrabrujući je događaj jer pokazuje da je, bez obzira na izvjesna dosadašnja kašnjenja, nedorečenosti i inertnost u odnosu na države zapadnog Balkana, u Evropskoj uniji konačno sazrela svijest o potrebi aktivnijeg angažovanja evropske politike na ovim prostorima. Tako je sa jedne od evropskih adresa – u ovom trenutku najvažnije – jasno poručeno da su mnogi regionalni procesi u teškom i ozbiljnom kašnjenju, da su mnoge agende zaboravljene i nedovršene, da političke prilike u nekim od zemalja nose rizik destabilizacije kako sopstvenih sistema, tako i regiona u cjelini, kao i da su pojedini političari i politike prevaziđeni u smislu da više ne vode računa niti o interesima građana koje reprezentuju, niti o stabilnosti ovog dijela Balkana. S druge strane, sastanak u Berlinu nedvosmisleno je pokazao i zainteresovanost zemalja EU da konkretnom pomoći pospješe izgradnju velikih infrastrukturnih projekata u cilju bržeg kretanja balkanskih zemalja prema Zapadu, istakao je Vlahović, naglašavajući značaj sastanka u Berlinu za poziciju Crne Gore.
-Po mom sudu, berlinski sastanak potvrdio je da i Njemačka i EU nedvosmisleno žele da promovišu i da prihvate crnogorske evroatlantske aspiracije, istovremeno insistirajući na tome da Crna Gora učini ono što je neophodno – da ozbiljno radi na daljem jačanju vladavine prava, da intenzivira borbu protiv kriminala i korupcije, kao i da završi transformaciju bezbjednosnih službi, kazao je Vlahović za Dane.
Bivši ministar vanjskih poslova Crne Gore i prvi ambasador Crne Gore u Vašingtonu smatra da bi poziv za članstvo Crne Gore u NATO mogao da uslijedi do kraja 2015. godine.-Uz neizbježni oprez kada se govori o ovakvim stvarima, u svim diplomatskim komunikacijama koje sam do sada imao nedvosmisleno je potvrđeno da većina zemalja članica Alijanse podržava Crnu Goru u njenoj namjeri da postane punopravna članica. Taj bi poziv trebalo da stigne do kraja 2015. godine. Dakle, veoma smo blizu. Tim prije što je, uprkos unutrašnjim otporima o kojima sam govorio, i crnogorska vladajuća struktura – istina, sa izvjesnim zakašnjenjem – veoma svjesna značaja koji bi i za našu i za bezbjednost cijelog regiona imalo članstvo Crne Gore u Sjevernoatlantskom savezu. Vlada Mila Đukanovića dobila je preciznu agendu i detaljnu enumeraciju onoga što bi trebalo da čini u narednih godinu i po. Siguran sam da se po tim “instrukcijama” intenzivno radi, budući da je riječ o najvažnijem istorijskom izazovu i strateškom iskoraku nakon obnove naše državnosti 2006. godine, kaže Vlahović i potencira značaj podrške EU zajedničkim akcijama na infrastrukturnim projektima poput Jadransko-jonskog autoputa kao saobraćajne ali kulturne i političke veze Balkana sa Zapadom.
-Put nikada nije samo put: on je i kulturna veza, komunikacija koja zbližava ljude i kulture. Put je i iskaz strateške i političke orijentacije. Ovom dijelu Balkana je, konačno i van svake sumnje, neophodan put prema Zapadu. Bukvalno i figurativno – potrebna nam je nova trasa koja podrazumijeva komunikaciju i brže prihvatanje temeljnih vrijednosti na kojima počivaju društva zapadne demokratije. U Berlinu su kao najozbiljniji doživljeni upravo oni infrastrukturni projekti koji nisu ograničeni na teritoriju samo jedne zemlje. Tu prije svega mislim na Jadransko-jonski autoput koji bi vezivao cijeli region, ne samo Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i Albaniju. Kao kapitalni projekat, Jadransko-jonski autoput, dakle, ima značaj i u smislu jačanja i povezivanja građanskih, mutietničkih i multikonfesionalnih društava svih postjugoslovenskih država, kao i njihovih učaurenih ekonomija. A to je, po mom sudu, bila najvažnija poruka skupa u Berinu, istakao je Vlahović u intervjuu za sarajevski magazine Dani.
