Pomorandže i paradajz: Gina Sam, direktorka Mount Sinai Gastrointestinal Motility centra upozorava da povećan unos kisjelina iz pomorandži i paradajza može dovesti do pojave gorušice i gastroezofagealne refluksne bolesti (GERV). Tokom dužeg vremenskog perioda čovjek može da oboli i od takozvanog Baretovog jednjaka, pri čemu postoji povećani rizik za razvoj raka jednjaka. Gastroenterološkinja savjetuje da se dnevno ne jedu više od dva obroka koji sadrže ove namirnice. U potpunosti bi trebalo da ih izbjegavaju osobe koje imaju simptome refluksa.
Tunjevina u konzervi: Pretjerano konzumiranje tunjevine može biti opasno, jer je ta riba zatrovana živom. Zato može doći do problema s vidom, oštećenja sluha i govora, nedostatka koordinacije i mišićne slabosti. Ne bi trebalo jesti više od tri do pet konzervi tunjevine nedjeljno, ili je možete zamijeniti ribom sa manje žive.
Voda: Iako je dovoljan unos tečnosti ključan za dobro zdravlje, previše vode može da dovede do „trovanja" vodom, kaže Alan R. Gaby, autor udžbenika Medicina ishrane. Ovo se događa kada se zbog ekstremno velike količine vode koja se pije izluči previše natrijuma iz tijela, što uzrokuje malu količinu natrijuma u krvi. Takvo stanje može da utiče na funkcionisanje mozga, ili čak da dovede do smrti. Koliko biste vode morali da popijete da se dovedete u takvu opasnost? Obično je to problem s kojim se sreću maratonci, ili ljudi koji se tjeraju da piju više vode nego što im tijelo traži. Kako biste bili sigurni da ne pijete previše vode provjerite kakav vam je urin. Ako je sve vrijeme proziran, smanjite unos vode.
Soja: Kada se jede u umjerenim količinama,soja je dobra za holesterol i krvni pritisak. Međutim, soja sprječava apsorpciju gvožđa u krvi i prevelik unos može dovesti do anemije. Soja sadrži i estrogen poput izoflavona, a dugotrajna konzumacija velikih količina može da uzrokuje rast ćelija raka materice - piše Magazin.hr. Iako još nije tačno utvrđeno kolika količina je kritična, stručnjaci preporučuju najviše dva obroka dnevno.
Spanać: Odličan je izvor bjelančevina, vlakana, raznih vitamina i minerala. Bogat je i luteinom koji pomaže sprječavanje makularne degeneracije koja je čest uzrok gubitka vida i sljepila. Ali, spanać je takođe bogat i oksalatom, koji može dovesti do stvaranja bubrežnih kamenaca.
Životinjske bjelančevine iz nemasnog mesa: Ako bjelančevine (proteine) unosite samo iz nemasnog mesa kao što je piletina, ili bjelanca, možda je vrijeme za promjenu ishrane. Stručnjaci kažu da unos prevelike količine proteina životinjskog porijekla može biti opasan jer navodi tijelo da proizvodi hormon rasta. Taj hormon u velikim količinama podstiče starenje i povećava rizik od tumora. Istraživanje je pokazalo povećan rizik od razvoja tumora i prerane smrti kod ljudi koji su do 20 odsto dnevnog unosa kalorija dobijali iz proteina životinjskog porijekla. Kako biste to izbjegli, većinu bjelančevina uzimajte iz biljaka, orašastih plodova, sjemenki, cijelih žitarica.
Izvor: lovesensa.rs; foto: lifepressmagazin.com
