Bivši američki podpredsjednik Al Gor u jednom govoru je kazao: „Ledena kapa sjevernog pola strovaliće se niz liticu, biće to u ljeto, ljeto za sedam godina“.
Al Gore održao je govor 2007. godine kada je primao Nobelovu nagradu za kampanju o klimatskim promjenama. Sedam godina kasnije, od njegovih predviđanja, ipak neće biti ništa. Štoviše, prema istraživanjima, ledena kapa sjevernog pola u posljednje dvije godine nije smanjila već povećala i to za čak između 43 i 63 posto, zavisno o načinu mjerenja.
Podaci na kojima se bazira ova spoznaja su satelitski snimci NASA-inih svemirskih stanica. U posljednje dvije godine led je prekrio područje od 1.7 miliona kvadratnih kilometara, što je 43 odsto porasta ledene mase sjevernog pola.
Podaci danskog Instituta za meteorologiju su alarmantniji. Prema njihovim proračunima u dvije godine led s proširio za čak 63 odsto, od 2.7 miona kvadratnih kilometara na 4.4 miliona.
Satelitski snimci ukazuju ne samo na širenje glečera već i njegovo produbljivanje tj. jačanje.
- Led je deblji, a time automatski otporniji na buduća otapanja - rekao je prof. Andrju Šepherd s britanskog univerziteta Lids.
- Čini se da je neuobičajeno hladno ljeto u nekim djelovima svijeta u 2013. godini, pogodovalo širenju glečera - dodao je.
Iako smo sa vih strana u posljednje vrijeme slušali kako se zbog globalnog zagrijavanja polarne kape tope, zbog čega se oslobađa velika količina metana do sada zarobljenog u ledu, a obalnom području širom svijeta prijete katastrofe, očito ipak ništa od prijetnji.
I dok neki naučnici i dalje ispituju tvrdnje o uticaju ugljendioksida na globalno zagrijavanje, ono pravo pitanje koje bi trebali postaviti je koliko uticaj čovjeka ima na brzinu topljenje ili pak zaleđivanja Zemlje.
- Nije mi drago kada čujem da ljudi pričaju o vraćanju glečera . rekao je dr. Ed Hokins, stručnjak za istraživanja glečera te objasnio kako je do ovoga došlo ne samo zbog globalnog zagrijavanja, već kako u sve treba ubrojiti i 'prirodne varijabilnosti' te promjene u faktorima poput temperature okeana.
- Sve su ovo prirodni procesi koji su cikličke prirode što znači da će kad tad krenuti unazad. Zemlja će se početi hladiti, a ne zagrijavati. U to nema sumnje - rekao je Hokins i kazao kako valja uzeti u obzir činjenicu da velike količine leda nastaju upravo na priobalnim djelovima glećera, dok se prema sredini gustina smanjuje. Znači li to hlađenje okeana te skori dolazak novog ledenog doba, stručnjaci se nadaju da će uskoro otkriti.
Dnevnik.hr
