U prvoj deceniji 21. vijeka prosječna temperatura na površini Zemlje porasla je za 0,47 stepeni Celzijusa.
Naučnici su izračunali da bi povećanje prosječne temperature za jedan stepen Celzijusa povećalo isparavanje vode u atmosferu za sedam odsto. To bi dovelo do jačih vazdušnih strujanja i češćih vremenskih nepogoda i obilnijih padavina.
Riječ "apokalipsa", koja označava "kraj svijeta", često se čula i na Prvoj međunarodnoj konferenciji meteorologa, koja je u avgustu održana u Montrealu, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Gotovo hiljadu naučnika iz cijelog svijeta pet dana je raspravljalo o klimatskoj budućnosti planete, a zaključci nijesu nimalo optimistični.
Protokol iz Kjota, koji je stupio na snagu prije deset godina, samo je prazno slovo na papiru. Podrazumijevao je smanjenje emisije štetnih gasova i efekata "staklene bašte", čime bi se zaustavilo dalje nekontrolisano zagrijavanje naše planete, ali ga zemlje potpisnice nijesu poštovale.
Zbog toga se, kažu naučnici, nastavlja globalno zagrijavanje usljed čega se sve više tope ledene površine na polovima. To izaziva klimatske promjene sa čestim vremenskim nepogodama i nesagledivim posljedicama.
Izvjesno je da će se u narednom periodu na našoj planeti smjenjivati ekstremne hladnoće i ekstremne vrućine i suše. Obilne padavine, prognoziraju naučnici, izazivaće česte i neočekivane poplave i klizišta. Pojačana vazdušna strujanja mogla bi u narednom periodu da ugroze bezbjednost i avionskog i pomorskog saobraćaja.
Već sada se mogu čuti informacije o džinovskim talasima koji su na nekim morima i okeanima visoki i do 40 metara, a sve do skoro talasi visine do 20 metara bili su prava rijetkost.
Tu nije kraj crnim prognozama naučnika. Oni tvrde da se ogromni lednik na Grenlandu topi i da bi se nivo okeana, u slučaju daljeg globalnog zagrijavanja Zemlje, mogao povećati za šest metara.
Izvor: B92.net
