Društvo

Bijeli delfin viđen u Hrvatskoj možda dođe i do našeg dijela Jadrana

2807albinodelfin
P
ojava izuzetno rijetkog albino delfina u Jadranu, kojeg su primijetili istraživači Instituta Plavi svijet iz Hrvatske, izazvao je pažnju javnosti i još jednom podsjetio na delfine kao ugroženu vrstu. Istraživačima je posebno zanimljivo što je rijetki bijeli delfin u jatu, što nije odbačen, iako je poznato da ostale životinje znaju da izoluju onu koja se zbog boje izdvaja i skreće pažnju grabljivaca. Delfini dnevno preplivaju i do 200 kilometara i moguće da bijelog delfina vidimo i u našem dijelu Jadrana, kažu u kotorskom Institutu.

Bijeli delfin viđen u Hrvatskoj možda dođe i do našeg dijela Jadrana
Portal AnalitikaIzvor

I istraživače iz Instituta za biologiju mora iz Kotora obradovala je vijest o pojavi ovog delfina u Jadranu, tim prije što sa istraživačima iz Instituta Plavi svijet učestvuju u zajedničkom NETCET projektu. Direktor kotorskog Instituta dr Mirko Đurović kaže da je u pitanju dobri delfin i da je nalaz albino delfina prvi u Jadranu, a možda i u Mediteranu.

“Zanimljivo je da nije solitaran, nije sam, i što zbog svoje različitosti nije odbačen od jata. Ovaj delfin će sada biti predmet posebne pažnje istraživača”, kaže Đurović za Portal Analitika, napominjući da delfini dnevno prelaze ogromne razdaljine.

Upitan može li se dogoditi da albino delfin uđe i u naš dio Jadrana, on naglašva da je to moguće.

“Možda albino delfina vidimo i u Crnoj Gori. U okviru NETCET projekta utvrđuje se kretanje delfina, koje populacije se kreću više, koje prostore zauzimaju, a poznato je da dnevno prelaze i do 100 ili 200 kilometara, i zato nije nemoguće da bijeli delfin dođe i do nas", kaže Đurović.

2808delfin2

Na pitanje da li se u Boki Kotorskoj još uvijek mogu vidjeti delfini koji su tu primjećeni ranije, Đurović kaže da su i sada u zalivu.

“Može se reći da imamo mini mrežu ljubitelja delfina i oni nam javljaju, gotovo svakodnevno, kada ih vide”, kaže Đurović.

On napominje da će u okviru NETCET projekta biti završeno istraživanje brojnosti delfina za 2014. godinu, a plan Instituta za biologiju mora je da ovaj vid monitoringa bude konstantan i da zajedno sa kolegama iz hrvatskog Instituta Plavi svijet 2015. urade monitoring delfina u vodama Albanije.

Kada je riječ o preliminarnim rezultatima brojnosti delfina, Đurović kaže da ih je manje, ali da će procijenu za cijeli Jadran imati krajem godine. Ta procjena će biti prvi put urađena za Jadran i na osnovu nje biće moguće pratiti brojnost vrste dobri delfin.

“Sigurno da je populacija u padu, najviše zbog zagađenja, ali i biologije same vrste. Ženke dobrog delfina mogu da rađaju mlade svake treće, odnosno četvrte godine, tako da su njihovi reproduktivni potencijali izuzetno mali”.

Govoreći o ovim izuzetnim životinjama, Đurović napominje da je u Hrvatskoj, u Karinskom zalivu, primjećena solitarna jedinka Bobi, koji pliva sa kupačima. Ovaj delfin, kaže, podsjeća na defina Jocu koji je bio stanovnik Boke.

Ipak treba biti oprezan kod kupanja sa delfinima jer su u pitanju velike životinje, skoro tri metra dugačke i oko 250 kilograma teške, i u igri sa kupačima slučajno mogu povrijediti posebno djecu.

 

S.K.

foto: plavi svijet.org,

 

Portal Analitika