Društvo

Sajam namještaja kao podsticaj za finalizaciju prerade drveta

sajamnamjestaja2708
S
ajam namještaja koji će se održati u Delta City Centru u Podgorici, od 17. do 21. septembra, predstavlja šansu da crnogorske kompanije iz oblasti drvne industrije sagledaju potrebe tog segmenta tržišta i svoje mogućnosti za razvoj finalne prerade drveta, saopšteno je danas na konferenciji za novinare održanoj u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Sajam namještaja kao podsticaj za finalizaciju prerade drveta
Portal AnalitikaIzvor

 

Ukazivanje na potencijale u oblasti šumarstva i značaj razvoja drvoprerađivačke industrije, upravo je razlog uključivanja Ministarstva poljoprivrede u podršku ovoj manifestaciji.

Direktor Sajma namještaja Ivan Kentera, saopštio je da se ta manifestacija prvi put održava u Podgorici, konkretnije u garaži Delta City Centra, gdje će se na 1.500 metara kvadratnih izložbenog prostora predstaviti 20 do 30 izlagača, sa oko 50 brendova. “To će biti prilika za sve proizvođače i kompanije iz ovog sektora da se na kvalitetan način predstave tržištu Crne Gore, ostvare kontakte za buduću saradnju sa proizvođačima sirovine i upoznaju najnovije trendove u toj oblasti”, ocijenio je Kentera i dodao da je posebno zadovoljan podatkom da domaći proizvođači namještaja čine više od 80 odsto izlagača.

PR Sajma Maja Lalić kazala je da će Sajam namještaja kao dijela enterijera, imati i prateći umjetički program, tokom kojeg će Atelje Egziperi iz Nikšića imati izložbu oslikanog namještaja, kao i da će dvije umjetnice oslikavati murale koji će biti donirani.

Generalni direktor Direktorata za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju u Ministarstvu Adem Fetić, ocijenio je da je Ministarstvo prepoznalo značaj ove manifestacije u šansi koja se ukazuje kompanijama iz oblasti drvne industrije. ”Ne samo da predstave svoj proizvodni program, već da u neposrednim kontaktima sa kupcima “snime” zahtjeve tržišta i trendove potražnje. To je mjesto gdje se može sagledati i ponuda proizvođača opreme za drvnu industriju, kako bi se dizajnirali novi proizvodni programi, a od posebnog značaja biće za proizvođače finalnih proizvoda od drveta”, rekao je Fetić.

On je naglasio da se MPRR u sektoru drvoprerade zalaže za tržišni koncept bez monopola, s ciljem da se demotiviše izvoz sirovine i sve količine drvne mase budu dostupne drvoprerađivačima u Crnoj Gori.

Podsjećajući da je Crna Gora izrazito šumovita zemlja sa, Fetić je kazao da tržištu drvne industrije može da ponudi značajnih više od 500.000 metara kubnih drvnih sortimenata. “Ova količina sadrži dovoljno kvalitetne sirovine za finalnu obradu proizvoda koji mogu zadovoljiti ukuse najprobirljivijih tržišta”, rekao je Fetić, dodajući da osim resursa Crna Gora ima i tradicionalno kvalitetan kadar u ovoj oblasti.

Analizirajući postojeće stanje u ovoj oblasti, Fetić je naveo da je, po evidenciji s kraja 2013. godine, u Crnoj Gori aktivno bilo 150 preduzeća iz oblasti drvne industrije, od kojih oko 80 odsto ima primarnu pilansku preradu. “Finalna prerada drveta, i pored uslova za brži razvoja, je na niskom nivou. Pokretanje proizvodnje u kompaniji Vektra Jakić u Pljevljima, stvara šansu za brži razvoja finalizacije drveta u razvojim planovima i drugih kompanija, na prnicipu kooperativnih odnosa. Ministarstvo će tom konceptu dati punu podršku”, istakao je Fetić.

Savjetnik u Direktoratu za šumarstvo i drvnu industriju Dragan Marinović istakao je da koncept razvoja drvne industrije u Crnoj Gori, osim proizvodnje sirovine za industriju namještaja, treba da ide i u pravcu aktuelnog korišćenja biomase i dobijanja obnovljivih izvora energije, ujedno i smanjenja uvoza fosilnih goriva. “Drvna biomasa je biljni material od drveta i koristi se uglavnom iz drveta predviđenog za ogrijev, otpada prilikom sječe i ostataka iz drvne industrije. Ona se koristi za proizvodnju drvnih goriva: ogrijevno i cijepano drvo, drveni ugalj, sječka, briketi i peleti. Marinović je dodao da u našoj zemlji već postoje kapaciteti koji su počeli da rade po tom principu, kao što je Peletara u Andrijevici, a naveo je i da postoje zahtjevi korisnika na domaćem tržištu.

 

Portal Analitika