Abiznis
  • Portal Analitika/
  • Abiznis /
  • STANKOVIĆ: SB će finansirati sanaciju crnih ekoloških tačaka, još se ne zna da li je potrebna deponija opasnog otpada

STANKOVIĆ: SB će finansirati sanaciju crnih ekoloških tačaka, još se ne zna da li je potrebna deponija opasnog otpada

sinisaok
Kreditom Svjetske banke od 50 miliona eura će biti finansirani sanacija deponije u krugu KAP-a i dva bazena crvenog mulja, odlagalište šljake i pepela u blizini TE Pljevlja, jalovište rudnika “Šuplja stijena” i tretman grita u brodogradilištu “Bijela”. Još nije definitivno poznato gdje će se graditi nova deponija opasnog otpada, kazao je Stanković

STANKOVIĆ: SB će finansirati sanaciju crnih ekoloških tačaka, još se ne zna da li je potrebna deponija opasnog otpada
Portal AnalitikaIzvor

Generalni direktor Direktorata za upravljanje otpadom i komunalni razvoj Siniša Stanković, saopštio je da će Svjetska banka sa oko 50 miliona eura finansirati projekat zbrinjavanja i upravljanja otpadom i sanaciju crnih ekoloških tačaka u Crnoj Gori.

“Projekat predviđa sanaciju postojećih industrijskih odlagališta uz uslove koji podrazumijevaju da su ta odlagališta u vlasništvu države ili da je država prodajom industrijskih kapaciteta preuzela na sebe obavezu saniranja otpada, koji je nastao prije privatizacije. Shodno tome, napravljena je posebna Studija Svjetske banke kojom su definisane koje su to lokacije i koji su to poslovi koji su obuhvaćeni projektom i koji će biti finansirani. Kreditom Svjetske banke, će biti finansirani sanacije deponije u krugu KAP-a i dva bazena crvenog mulja, odlagalište šljake i pepela u blizini TE Pljevlja, jalovište rudnika “Šuplja stijena” i tretman grita u brodogradilištu “Bijela”, kazao je Stanković Portalu Analitika.

Kredit SB odobren na 27 godina: Prema zvaničnim podacima Vlade, ugovorom sa Svjetskom bankom je predviđeno da se kredit vraća u periodu od 27 godina, sa grejs periodom od pet godina.

Stanković je istakao da projekat obuhvata i održivo upravljanje industrijskim otpadom koji će nastati u narednom periodu.

“Svjetska banka neće ni jednu od ovih lokacija finansirati, a da nema alternativno rješenje. Na primjer za TE Pljevlja, neće se sanirati postojeće odlagalište prije nego što se napravi novo odlagalište šljake i pepela, naveo je Stanković, dodajući da je cilj da se omogući kontinuitet poslovanja industrijskog kapaciteta, a da ne doprinosi zagađenju životne sredine.

Gdje će se graditi deponija opasnog otpada: Na kraju, projekat predviđa i izradu studije izvodljivosti koja treba da pokaže da li Crnoj Gori potrebno zbrinjavanje opasnog otpada i koji bi to postupak bio najprihvatljiviji.

“Studija će procijeniti koja je to količina opasnog otpada koji proizvodi Crna Gora mimo ovih lokacija koje su pomenute. Na bazi toga će definisati da li treba, uopšte, da se gradi deponija za tretman opasnog otpada, kazao je Stanković.

Upitan da prokomentariše predlog konsultanata da se deponija gradi u krugu KAP-a, Stanković je kazao da je rano govoriti o tome,  i da odluka tek treba da bude donesena.

“U Studiji je evidentireno da lokacija u krugu KAP-a treba da bude sanirana i koja treba da da omogući da se opasni otpad odlaže na toj lokaciji”, objasnio je Stanković.

On je istakao da je Glavni grad donio Odluku da se u krugu KAP-a da saglasnost gradnje deponije opasnog otpada.

Podsjetimo, Vlada je na posljednjoj održanoj sjednici 31.jula prihvatila Ugovor o kreditu od 50 miliona eura, kojim će finansirati projekat Upravljanja industrijskim otpadom i čišćenja u Crnoj Gori.

Kako je saopšteno nakon sjednice, Vlada je, uz izuzeta mišljenja četiri ministra (Raško Konjević, Slavoljub Stijepović, Ivan Brajović i Milica Pejanović-Đurišić), usvojila Informaciju o rezultatima pregovora sa Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj za taj projekat, i prihvatila Ugovor o kreditu.

P.ZEČEVIĆ

Portal Analitika