U velenjskoj kompaniji koja duže od pola vijeka proizvodi kućne aparate pojedinačno najveće udjele iza kojih stoji inostrani kapital imaju Međunarodna finansijska korporacija (IFC) s 11,8 odsto te japanska grupacija Panasonic s 9,5 odsto, koja je u Gorenje potkraj 2012. godine investirala 10 miliona eura.
Premda su Uprava i Nadzorni odbor kompanije u avgustu 2013. Skupštini dioničara iznijeli projekciju kako namjeravaju dokapitalizacijom u tri kruga temeljni kapital povećati sa 66 na 129 miliona eura, to nije realizovano.
Naime, u izvještaju o poslovanju za prvih šest mjeseci ove godine objavljen je podatak da temeljni kapital iznosi 101,9 miliona eura.
Gorenje je u pola godine ostvarilo prihod u visini 601 milion eura, što je naspram učinka za isto razdoblje 2013. rast od 1,8 odsto. EBITDA je skočila znatno više, čak 17,2 odsto, na 43,1 milion eura, dok je neto dobit iznosila 3,1 milion eura. S obzirom na to da je lani na polugodištu Gorenje iskazalo gubitak od 7,8 miliona eura, ova je godina zasad donijela pozitivnije trendove.
Slovenci su godinama odolijevali izazovima privatizacije na internacionalnom nivou zadržavajući pod državnim ’starateljstvom’ najveće kompanije ili u portfeljima lokalnih tajkuna uprkos njihovom posrnulom poslovanju.
Poslovni dnevnik piše da je najbolja ilustracija opiranja dolasku novih vlasnika višegodišnja ’saga’ vezana uz Mercator koji postaje dio Agrokora.
U međuvremenu je iz lepeze nekadašnjih privrednih uzdanica srpski Nektar preuzeo Fructal, hrvatska Atlantic grupa Drogu Kolinska.
Evropska komisija ovih dana insistira na stečaju Elana zbog nezakonitih potpora, a novog premijera Mira Cerara čeka paket 15 firmi u većinskom vlasništvu države čiju su privatizaciju kratko zakočili nedavni vanredni parlamentarni izbori.
foto: b92
