Poznati slovenački ekonomista Jože Mencinger, kazao je u razgovoru za Portal Analitika da bi zemlje, koje su pogođene sankcijama Rusije, mogle da iskoriste Crnu Goru da preko nje izvoze svoje poljoprivredne i prehrambene proizvode na rusko tržište.
-Moje mišljenje je da bi Crna Gora mogla iskoristiti priliku da se preko nje zadrži izvoz u Rusiju. Naime, zemlje koje su pogođene sankcijama Rusije, mogu da iskoriste Crnu Goru da preko nje izvoze na rusko tržište. Ne treba zaboraviti staru crnogorsku rečenicu „nas i Rusa 300 miliona“, rekao je Mencinger za Portal Analitika.
Prema njegovim riječima, podržavanje sankcija EU prema Rusiji od strane Crne Gore ne čini se kao naročito pametan potez. Jedan od najpoznatijih evropskih ekonomista i ministar ekonomije prve vlade nezavisne Slovenije, slaže se sa MMF-om da bi međusobne sankcije Rusije i Zapada mogle negativno da utiču na crnogorsku privredu, tako zavisnu od turizma i ruskih turista.
-Koliko znam, već je i pored sankcija - barem po iskustvima u Sloveniji - došlo do velikog pada broja ruskih turista zbog devalvacije rublja i pogoršanja privredne situacije u Rusiji. I do pada kod ruskih stranih ulaganja je po mom mišljenju došlo iz drugih razloga. Crna Gora je u deceniji već prodala sve svoje proizvodne kapacitete pa i mnogo zemlje. Poznato je moje stanovište oko stranih investicija. Mislim, da je Crna Gora dugoročno pogriješila sa brzopletom prodajom imovine, sa kojim je pokrivala ogromne deficite u platnom bilansu, poručio je Mencinger.
ANALITIKA: Evropska unija je nedavno pooštrila sankcije protiv Rusije uvodeći mjere protiv pet ruskih banaka u državnom vlasništvu. Takođe su uvedene sankcije na trgovinu oružjem i vojnom tehnologijom. Kako će se to odraziti na rusko i tržište EU?
MENCINGER: Ekonomske sankcije su glupost. Sadašnje su počele smiješnim zabranama putovanja pojedinaca, koji možda - i ne putuju. No, kako je na sankcije „nužno“ odgovoriti, one se iz kruga u krug zaoštravaju, što iz kruga u krug povećava probleme na jednoj i drugoj strani. Niko neće odustati od svojih sankcija i prekinuti ih, svaka strana traži nova „rješenja“, koja samo povećavaju popularnost političara, koji „štite ponos“ svoje države. Putinu se veoma povećala popularnost, kada je na Krimu iskoristio priliku, koja mu je donesena, da popravi „grešku“ iz 1956. godine, kada je Krim predat Ukrajini.
Za sadašnju nesreću Ukrajine, kriva je iznad svega - Evropska komisija, koja je - uvrijeđena pošto Ukrajina nije odmah prihvatila „evropske vrijednosti“ - počela sa podržavanjem otpora ulice protiv vlade Janukoviča. Ne mislim da je on bio neka cvećka, ali ni oni koje sada podupire EU nisu ništa bolji. Ukrajina se zbog evropskih političara postepeno pretvara u Jugoslaviju devedesetih godina, a evropski političari se samo čude i morališu. I kod nas je sve počelo sa upotrebom nacionalizma i istorijskih događaja koji se koriste u političke svrhe. No, jednom otvorena boca nacionalizma se prema iskustvima - koje imamo mi nekadašnji Jugoslaveni - ne može više zatvoriti, iako bi to htjeli.
ANALITIKA: Rusija je nedugo poslije najnovijeg pooštravanja sankcija od strane EU uzvratila sankcijama i to zabranom uvoza pojedinih poljoprivrednih proizvoda iz zemalja koje su podržale sankcije. S obziriom da je prema podacima Evropske komisije, EU prošle godine plasirala poljoprivrednih proizvoda u Rusiju u vrijednosti od 11,8 milijardi, kako će to uticati na ekonomiju EU?
MENCINGER: Ništa drugo nego zaoštravanje sankcija se nije moglo ni očekivati. Izbor je prirodan, jer se ne ide na ponudu nego na potražnju, znači na uvoz u Rusiju a ne na njen izvoz. U ukupnom izvozu EU, tih 11 milijardi nije neka velika brojka ali u trgovini s poljoprivrednim proizvodima EU je u 2013. godini sa Rusijom imala suficit veći od 9 milijardi eura, kojim je smanjivala deficit, koji je iznosio 86 milijardi a koji nastaje kod uvoza gasa.
Ruske sankcije prvu štetu donose proizvođačima poljoprivrednih proizvoda i hrane i zaposlenim u toj proizvodnji, pa se nakon toga prenosi na ostalu privredu. Iako se ne radi o velikim brojkama, ruske sankcije će veoma skroman rast u EU potisnuti natrag u stagnaciju.
ANALITIKA: Koje zamlje će biti najviše pogođene sankcijama koje razmjenjuju EU i Rusija, i koliko će ta dešavanja uticati na globalna ekonomska dešavanja?
MENCINGER: Holandija, prije svega, zbog velikog udjela koja ima hrana u njenom izvozu, te zemlje susjedi Rusije, kao što su Poljska i Češka. Holandija je već duže vrijeme u recesiji, dok je Poljska, koje je najbolje u čitavoj EU preživjela krizu, u boljem položaju, a Češka nije mnogo zavisna od izvoza poljoprivrednih proizvoda i hrane.
ANALITIKA: Ruski premijer Dmitrij Medvedev predvidio je još poslije prvog seta sankcija od strane EU "veliku gasnu krizu na jesen". MMF je zatim u svojoj analizi objavio da najveći efekat na ekonomiju mogu imati ozbiljni poremećaji u proizvodnji ili transportu prirodnog gasa i sirove nafte. Kakve bi posljedice imale eventualne sankcije Rusije na izvoz gasa u EU?
MENCINGER: Rusija najveće suficite ostvaruje u izvozu gasa, a pošto osim sirovina nema mnogo proizvoda koje može izvoziti, i ona ne može priuštiti da prestane sa izvozom gasa, pogotovo jer je i ona u recesiji. Ako smo iskreni, Evropljane ne brinu demokratija i ljudska prava u Ukrajini ili bilo gdje, ono što je nama važno je grijanje u zimi.
ANALITIKA: MMF u svom najnovijem referatu o sekundarnim efektima u svjetskoj ekonomiji navodi zemlje koje može da pogodi ruska i ukrajinska geopolitika. Koji bi to efekti mogli biti?
MENCINGER: Ne vjerujem da znam odgovoriti bolje od MMF-a jer se time nisam bavio. No, bilo što se negdje desi, na veoma različite načine se prenosi na čitav svijet. Uzmimo Sloveniju, za koju su i Rusija i Ukrajina značajna tržište za lijekove, a važni su i ruski turisti, kojih ove godine ima za tridesetak posto manje.
ANALITIKA: Ruski turizam igra veliku ulogu u ekonomiji Crne Gore, a kapitalna ulaganja iz Rusije premašuju pet odsto BDP –a u Crnoj Gori. Rusija, ipak nije uvela sankcije Crnoj Gori, ali jeste Zapadu. Da li to može biti šansa?
MENCINGER: Podržavanje sankcija od strane Crne Gore ne čini mi se kao naročito pametan potez, no ne poznajem političke i druge okolnosti ili moguće pritisake od strane EU ili SAD. Moje mišljenje je da bi Crna Gora mogla iskoristiti priliku, da se preko nje zadrži izvoz u Rusiju. Naime, zemlje koje su pogođene sankcijama Rusije mogu da iskoriste Crnu Goru da preko nje izvoze ne rusko tržište. Ne treba zaboraviti staru crnogorsku rečenicu „nas i Rusa 300 miliona“.
ANALITIKA: Da li se slažete sa ocjenama MMF-a da bi razmjena sankcija između EU i Rusije moglo ozbiljno ugroziti crnogorsku ekonomiju zavisnu od turizma i stranih ulaganja?
MENCINGER: Slažem. No, koliko znam već je i pored sankcija, barem po iskustvima u Sloveniji, došlo do velikog pada broja ruskih turista zbog devalvacije rublja i pogoršanja privredne situacije u Rusiji. I do pada kod ruskih stranih ulaganja je po mom mišljenju došlo iz drugih razloga. Crna Gora je u deceniji već prodala sve svoje proizvodne kapacitete pa i mnogo zemlje. Poznato je moje stanovište oko stranih investicija. Mislim, da je Crna Gora dugoročno pogriješila sa brzopletom prodajom imovine, sa kojim je pokrivala ogromne deficite u platnm bilansu.
ANALITIKA: Da li zbog rusko-evropske krize može li doći do rasta cijena energenata u svijetu, odnosno energetske krize?
MENCINGER: Poskupljenje je vjerovatno, ali je teško znati do čega će doći. Ni drugi predjeli svijeta s energentima nisu bez političkih problema.
Balša KNEŽEVIĆ
foto: Zurnal24.si, You tube, Blic.rs, Finance.si
