Generalni sekretar NATO je intervjuu agenciji Rojters na pitanje kolika je vjerovatnoća da Rusija interveniše u Ukrajini odgovorio: "Postoji velika vjerovatnoća".
"Mi vidimo da Rusi pripremaju izgovor za takvu operaciju pod plaštom humanitarne operacije i vidimo vojno grupisanje koje bi moglo biti upotrijebljeno za sprovodjenje takvih nezakonitih vojnih operacija u Ukrajini", rekao je on.
NATO je prošle nedjelje saopštio da je Rusija na istočnu granicu Ukrajine poslala oko 20.000 vojnika spremnih za borbena dejstva.
Medjutim portparol ruskog predsjednika Vladimira Putina, Dmitrij Peskov, danas je izjavio da će Moskva poslati humanitarnu pomoć Ukrajini samo ako se sve strane slože sa tim.
Ruska aneksija ukrajinskog regiona Krima u martu i podrška Rusije proruskim snagama u istočnoj Ukrajini dovele su do najveće krize u njenim odnosima sa Zapadom od završetka hladnog rata.
NATO je prekinuo praktičnu saradnju sa Moskvom.
Rusko ministarstvo odbrane je u petak saopštilo da je okončalo vojne vježbe u južnoj Rusiji, oko 1.000 kilometara dalje od ukrajinske granice, što su SAD kritikovale, rekavši da se radi o "provokativnom" koraku u jeku ukrajinske krize.
Medjutim Rasmusen je kazao da NATO ne vidi znake povlačenja ruskih snaga sa ukrajinske granice.
"Tamo se nalaze hiljade ruskih vojnika koji su dobro opremljeni i mi to vidimo kao pokazatelj da ruski lideri ne isključuju opciju vojnog angažovanja u Ukrajini. Bilo kakva ruska intervencija pod plaštom humanitarne misije bila bi neopravdana i nezakonita", rekao je on.
Na pitanje da li postoji mogućnost da se NATO vojno angažuje u Ukrajini ako ruske snage izvrše invaziju, Rasmusen je kazao da je to hipotetičko pitanje.
"Medjutim mi ne razmatramo vojne operacije. Kada bi Rusi intervenisali u Ukrajini, ne sumnjam da bi medjunarodna zajednica odlučno odgovorila, naročito kroz šire, veće, oštrije ekonomske sankcije koje bi još više izolovale Rusiju", objasnio je Rasmusen.
Optužujući Moskvu za stvaranje "katastrofalne humanitarne situacije" u istočnoj Ukrajini, Rasmusen je kazao da bi najbolji način da se ona riješi bilo da Rusi povuku vojsku sa granice, "da zaustave priliv oružja, boraca i novca u Ukrajinu, da prestanu da pomažu naoružanim separatistima i da se uključe u konstruktivni politički dijalog".
On je, takodje, rekao da bi NATO preduzeo sve neophodne korake da obrani svoju članicu Tursku ako bi se ona našla na meti džihadističke organizacije Islamska država koja je osvojila djelove iračke i sirijske teritorije.
"Mi smo veoma zabrinuti zbog aktivnost tzv. Islamske države koju čini grupa terorista i od presudne je važnosti da se zaustavi njihovo napredovanje", dodao je generalni sekretar NATO.
"Ako bi nekom našem savezniku, a u ovom slučaju, naravno, posebno Turskoj, prijetila opasnost od bilo koga, mi ne bismo oklijevali da preuzmemo sve neophodne korake da osiguramo efikasnu odbranu Turske ili bilo kog drugog saveznika", zaključio je on. (B92)
