- Koha javore ne treba da bude obuhvaćena stečajnim postupkom, niti njenim mogućim procesom privatizacije, budući da manjinski mediji treba da se sačuvaju i da ih podrže relevantne državne institucije, zbog njihove misije u multietničkom društvu, ali i zbog činjenice da ovi mediji ne mogu biti profitabilni. Nastala situacija zahtjeva intervenciju i pomoć državnih institucija, političkog faktora, a posebno Skupštine Crne Gore, koja je i osnivač nedjeljnika Koha javore.
Salaj podsjeća da je Koha javore osnovala Skupština u decembru 1999. godine, koja je tada izabrala Programski savjet, a njen prvi broj objavljen je u februaru 2002. godine.
- Tokom 13 godina djelovanja, Koha javore je odigrala važnu ulogu za albansku javnost ne samo u Crnoj Gori, već i šire. Zbog svega ovoga, vjerujem da svojim autoritetom možete doprinijeti da jedini list na albanskom jeziku u Crnoj Gori opstane na medijskoj sceni, pri čemu je potrebno osigurati srazmjerni dio finansijskih sredstava od Skupštine, Vlade ili Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava. To ne podrazumjeva velike finansijske troškove, jer redakciju ovog lista čine samo četiri zaposlena, što je nezapamćen slučaj u štampanim medijima – ističe on i dodaje:
- Budući da je pitanje
Koha javoresada već postalo političko pitanje, moja je obaveza da o sudbini jedine novine na albanskom jeziku obavjestim domaću i međunarodnu javnost, politički faktor, Vladu i Skupštinu Crne Gore, akreditovane strane ambasade u Podgorici, američke kongresmene i senatore, američki Stejt department, Savjet Evrope, dijasporu i albanski lobi u SAD. S uvjerenjem da ćete pitanje lista
Koha javorepažljivo razmotriti, unaprijed Vam se zahvaljujem – stoji na kraju otvorenog pisma koje potpisuje odgovorni urednik tog glasila.