"U konkretnom slučaju, da bi se utvrdili konačni rezultati izbora OIK mora donijeti zapisnik o konačnim rezultatima izbora, odnosno donijeti odluku većinom glasova, a po zakonu brojčana većina (jedan glas više) je potreban za donošenje bilo koje odluke iz nadležnosti ovog organa. Obzirom da zapisnik nije usvojen odlukom većine, to se nijesu ni stvorili uslovi da budu utvrđeni konačni rezultati izbora, a razlog što ne postoji većina za usvajanje zapisnika o konačnim rezultatima izbora ne predstavlja osnov da DIK preuzima nadležnosti OIK koja je sprovela postupak izbora i koja je jedino nadležna da i utvrdi konačne rezultate izbora, niti takvog ovlašćenja DIK ima shodno članu 32 postojećeg zakona, kojim su regulisane njene nadležnosti“, objašnjava Šćepanović.
Shodno tome, ističe ona, ne postoje ni uslovi za podnošenje izvještaja Skupštini opštine Kolašin o rezultatima za izbor odbornika i konačnim rezultatima izbora, te objavljivanja konačnih rezulatata u Službenom listu Crne Gore, jer ne postoji usvojeni zapisnik o utvrđivanju konačnih rezultata izbora.
Nadalje, objašnjava ona, nepostojanje većine u OIK koja je potrebna za usvajanje zapisnika o utvrđivanju konačnih rezultata izbora ne znači i nezakonitost u radu OIK .
"DIK ima ovlašćenje da preuzme nadležnosti OIK samo kada su ispunjeni uslovi iz člana 33 Zakona o izboru odbornika i poslanika, i isključivo kada su u pitanju izbori za poslanike, a što u konkretnom nije slučaj. Sigurna sam da je interes svih političkih subjekata u Kolašinu da se do kraja verifikuje izborna volja građana, samo to mora biti urađeno po zakonu, a ne mimo pravila kako to često možemo čuti kroz prijedloge jednog dijela javnosti”, zaključila je Šćepanović.
