Deutsche welle je objavio pregled deset najvećih bankrota u posljednjih 100 godina koje su zadesile Sovjetski Savez, Njemačku, Njufaundlend, SAD, Rusiju, Argentinu, Island, Grčku i Belize.
Sovjetski Savez je bankrotirao 1918. godine jer je poslije Oktobarske revolucije Rusija proglasila stečaj. Razlog je bio taj što je nova vlada pod Lenjinom odbila da plati dugove koje su joj ostavili ruski carevi, koji su poslije revolucije živeli u inostranstvu.
Stečajem Rusije su prvenstveno bili pogođeni žiranti u Francuskoj. Rusija će te dugove vratiti tek 90-ih godina 20. vijeka, poslije raspada Sovjetskog Saveza.
Njemačka je bankrotirala dva puta 1923. i 1945. godine.
Tokom 1923. godine Njemci su u kupovinu namirnica odlazil sa korpama punim novca. Ovaj slučaj bio je jedan od najekstremnijih padova vrijednosti novca neke industrijske nacije. Vrijednost je padala gotovo iz sata u sat. Ova hiperinflacija bila je posljedica Prvog svjetskog rata i ekstremnog zaduženja. Ovo iskustvo i šok uticali su i na kasnije generacije Njemaca.
Nakon Drugog svjetskog rata, ništa više nije kao prije – Njemačka je totalno bankrotirala, a tri godine poslije rata, vrijednost valute je nastavila da pada jer industrija kao i poljoprivreda nijesu funkcionisale. Istovremeno je u opticaju bilo sve više novca. Ekonomski uspon počinje 1948. godine sa reformom valute i uvođenjem tri zone u zemlji – ruske, američke i britanske.
Njufaundlend je jedan od malobrojnih primjera koji pokazuju da stečaj neke države ujedno može značiti i njen kraj. Današnja kanadska provincija Njufaundlend nekada je bila samostalna država u sklopu Britanske imperije. Nakon bankrota 1933. ova zemlja je izgubila svoju nezavisnost i od tada se nalazi u sklopu Kanade.
Ono što se tokom 70-ih godina dogodilo u SAD, danas je poznato kao Niksonov šok. Tadašnji predsjednik zemlje, Richard Nixon, je takoreći preko noći odustao od takozvanog zlatnog standarda, odnosno, donio odluku da dolar više ne mora imati protivrijednost u zlatu. Time je on zapravo bio proglasio stečaj svoje zemlje.
Zbog pada cijene nafte 1998. pala je i vrijednost ruske rublje. Ekonomski gledano, ovoj zemlji nije išlo baš sjajno još od raspada Sovjetskog Saveza. Rusija se sve više zaduživala – sveukupno je njen dug iznosio 140 milijardi USD. To je bilo previše i Rusija više nije bila u stanju da otplaćuje svoje dugove i objavila je stečaj. Ova kriza rublje bila je inače peti po redu stečaj ove zemlje.
Aktuelna kriza mogla bi kod mnogih Argentinaca da probudi neprijatna sjećanja na 2002. Tada je kolabirao finansijski sistem nakon što je država postala platežno nesposobna. Posljedica je bila haos - generalni štrajkovi, sukobi s policijom, pljačke supermarketa, provale u banke. Najveći dio svojih ušteđevina tada je izgubio prvenstveno srednji sloj društva.
Tokom finansijske krize vlada Islanda je pokušala da spasi zemlju time što su banke prešle u ruke države. Ali, ovaj korak je učinjen prekasno. Island više nije mogao otplaćivati svoje dugove i de fakto odlazi pod stečaj 2008. Zvanično, ova zemlja ipak nije bankrotirala između ostalog i zato što joj je pomoć pružio Međunarodni monetarni fond.
Dužnička kriza u Grčkoj godinama je bila na dnevnom redu u EU. Uvijek iznova je ova zemlja u posljednjem trenutku, nakon niza noćnih sjednica u Briselu, uspijevala da izbjegne stečaj. Kriza u Grčkoj je 2010. ipak mnoge duboko pogodila - gotovo svaki četvrti stanovnik je nezaposlen, u grupi mlađih od 25. godina – čak svaki drugi.
Samo 23 miliona USD su Belize 2012. godine odveli u bankrot. Ova mala država u Srednjoj Americi ima prevelike devizne dugove, više nije u stanju da SAD isplati kamate – i prijavljuje stečaj.
(MINA-BUSINESS)
