Prema posljednjim podacima Zavoda za statistiku Crne Gore, prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori u prvom kvartalu 2014. godine iznosila je 1.227 eura i veća je za oko 22 odsto nego u istom kvartalu prethodne godine, kada je iznosila 1.008 eura. Cijene kvadrata stanova u novogradnji u Crnoj Gori razlikuju se od grada do grada. Dok na jugu jedan kvadratni metar košta prosječno od 1.500 do 2.000 u zavisnosti od lokacije, u centralnom dijelu cijene su uglavnom od 1.200 do 1.500 eura. Najeftniniji stanovi u novogradnji su na sjeveru države, gdje se rijetko podižu nove zgrade, a jedan kvadrat se prodaje po cijeni od 500 do 750 eura.
Ako uporedimo cijenu stana u Crnoj Gori sa zaradama po opštinama, dolazimo do činjenice da je samo u pet gradova plata veća od prosječne, koja je prema posljednjim podacima Monstata iznosila 478 eura. Prema mjesečnoj analizi Monstata, u februaru su najviše prosječne zarade primali zaposleni u Plužinama 604 eura, Tivtu 547, Pljevljima 522, Podgorici 508 i Kotoru 479 eura. Najmanja zarada u Crnoj Gori i dalje je zabilježena u Ulcinju, gdje je iznosila 375 eura, što je čak 103 eura manje od prosječne zarade.
Pored mjesečne zarade koja je u Plužinama najveća, u tom gradu je i kvadrat stana najjeftiniji i kreće se od 400 do 500 eura. Međutim, kao i u većini gradova na sjeveru, tako i u Plužinama dosta rijetko se grade nove zgrade. Godine 2012, kada je građena nova zgrada, cijene stanova su bile do 500 eura, što znači da bi građani Plužina za četiri godine od svoje plate mogli da kupe stan od 70 kvadrata.
U Budvi, prosječno kvadrat stana iznosi 1.752 eura. Sa platom koja je u Budvi 475 eura, do stana Budvani bi mogli sa ovom platom doći tek nakon 22 godine. Međutim, rijetko ko može odvajati cjelokupnu platu za kupovinu stana te stoga do krova nad glavom mnogi bi mogli doći tek nakon 30 godina štednje.
Prema riječima ekonomskog analitičara Vasilija Kostića, daleko je od realnog očekivati da se može izdvajati gotovo prosječna plata u nerednih 20 godina da bi se na taj način došlo do vlasništva nad stanom u novogradnji.
"To ne samo da je nerealno za najveći dio ljudi koji nemaju riješeno stambeno pitanje, već je i prilično, rekao bih, deprimirajuće i za njih same, a i za sve njima bliske ljude. Uz to, ta činjenica je prilično uznemirujuća i za ukupnu društvenu zajednicu jer umnogome utiče na 'sužavanje perspektiva' kada je u pitanju kvalitet života u budućnosti", rekao je Kostić.
