Zajedničko tržište uticalo je da u razdoblju od 1992. do 2012. bruto društveni proizvod poraste u svih 14 posmatranih zemalja koje su 1993. godine stvorile zajedničko tržište, isključujući Luksemburg, ali je rast izraženiji na sjeveru i zapadu Evropske unije, navodi se u studiji.
U Njemačkoj je realni BDP u tom razdoblju godišnje rastao u prosjeku za 37 milijardi eura, odnosno 450 eura godišnje po stanovniku. U Danskoj je taj rast još veći, pa je BDP po stanovniku godišnje rastao 500 eura, prenosi Poslovni dnevnik.
Slijedi Austrija s rastom BDP po stanovniku od 280 eura, te Finska sa 220 eura. Najmanje se okoristila Velika Britanija, sa rastom od samo 10 eura po stanovniku godišnje, što je manje i od Grčke, najviše pogođene ekonomskom krizom, koja je dostigla rast od 70 eura po stanovniku.
Zajedničko tržište posebno je bilo blagotvorno za one zemlje koje su vrlo tijesno ekonomski povezane s ostalim zemljama EU. Upravo je zato Velika Britanija vrlo malo profitirala, budući da je odlučila da ne preuzme zajedničku valutu, dodaje se u istraživanju.
Zato Bertlesman vidi mogućnost dalje integracije i razvoja zajedničkog tržišta posebno u oblasti uslužnih djelatnosti i tržišta rada. Predlažu s jedne strane bolju standardizaciju uslužnih djelatnosti, kao i brže uklanjanje birokratskih prepreka, bolje informisanje o slobodnim radnim mjestima u zemljama zajedničkog tržišta, kao i lakše prenošenje prava u području socijalnog osiguranja iz zemlje u zemlju.
Usluge u ovom trenutku čine 70 odsto evropskog BDP, ali samo 20 odsto u međugraničnoj trgovini između članica EU, ističe se u studiji. Za razliku od robe, usluge i radna snaga nailaze na mnogo više prepreka i to treba promijeniti i poboljšati, smatraju analitičari.
Izvor i foto: b92.net
