Predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring Zlatko Vujović ocijenio je u razgovoru za Portal Analitika da bi koalicioni aranžman SDP-a sa opozicijom, uključujući i formiranje manjinske vlasti u Podgorici, značio programirani razlaz Krivokapićeve 
partije sa Demokratskom partijom socijalista. Vujović smatra da podrška opozicije konceptu SDP-a neće biti bezuslovna i da u slučaju dogovora treba očekivati i opozicione kadrove u upravi Glavnog grada.
- Vladajuća koalicija već duže vrijeme predstavlja politički brak iz nužde, a ne zbog dijeljenja istog pogleda na rješavanje ključnih političkih i društvenih pitanja. Povjerenja između lidera ove dvije partije nema. Kako je nekad odnos Đukanovića i Krivokapića predstavljao kičmu ove koalicije, tako sada on predstavlja sve više ključnu tačku rascjepa, kazao je Vujović za Portal Analitika.
Komentarišući sukob u vrhu Pozitivne Crne Gore, Vujović je kazao da je u pitanju veoma loša vijest za opoziciju, ali i da ne postoji direktna veza između tog sukoba i pregovora o formiranju vlasti u Podgorici.
- Svakako da potencijalni uspjeh oko konstituisanja lokalne vlasti u Podgorici može ojačati poziciju predsjednika stranke Pajovića, ali poslije njegove javne izjave teško da se može očekivati saniranje odnosa između suprotstavljenih strana. Izjava je samo produbila jaz podjela, te nanijela štetu eventualnom pokušaju za prevazilaženje podjela, kazao je Vujović.
ANALITIKA: Kako tumačite stav Predsjednistva SDP-a da nije postignut bilo kakav dogovor sa opozicijom o formiranju manjinske vlasti u Podgorici i pored izjave predsjednika Pozitivne Darka Pajovića, nekoliko sati ranije, da je načelno usaglašen dokument o principima vršenja manjinske vlasti u Podgorici?
VUJOVIĆ: Očigledno je da postoji neusaglašenost u iznošenju stavova kako unutar koalicije ELP, tako i unutar pojedinih partija. Postaju sve vidljivije podjele unutar oba konstituenta ove koalicije. Jednostavno: sve više se potvrđuje teza da je “iznenađenje, ukoliko nema iznenađenja” makar kada je riječ o potezima koalicije ELP, odnosno posebno SDP-a na ovim izborima.
ANALITIKA: Zbog čega je SDP-u trebalo nekoliko sati da ipak koriguje izjavu Pajovića?
VUJOVIĆ: Treba sačekati i vidjeti kakva je sudbina ovih pregovora, jer ovakve turbulencije i česti manevri SDP-a, za koje je teško naći racionalne razloge, obesmišljavaju svaki pokušaj političke analize.
ANALITIKA: Da li nakon svega što se dešavalo, ipak treba očekivati dogovor o manjinskoj vlasti u Podgorici?
VUJOVIĆ: Prije svega, moram reći da je teško da će moći biti riječi o isključivoj nepartijskoj administraciji. Za ELP će biti veliki test da li će ova koalicija biti dosljedna javno proklamovanim stavovima o profesionalnoj lokalnoj administraciji ili će se tražiti rješenja, kako reče jedna od funkcionerki, za predsjednika opštine - “nestranački, ali iz opozicionih partija”. Prirodno je da oni koji su formirali vlast, ili je podržavaju, budu uključeni da vode lokalnu samoupravu. Stoga me ne bi iznenadilo da ipak postoje određene kvote, na kojima ne moraju biti partijski kadrovi, već moguće oni, bliski političkim partijama, kao što se to dešava u nekim državnim institucijama koje traže nepartijske kadrove.
Sa aspekta interesa birača, bolje rješenje bi predstavljala koaliciona vlada koja bi preuzela odgovornost za vođenje lokalne administracije. Na taj način imali bi čistu situaciju da oni koji predstavljaju većinu nose odgovornost za loše poteze, ali i dobijaju zasluge za uspješne, što predstavlja kapital za novi izborni ciklus.
ANALITIKA: Koliko je po vama rješenje o manjinskoj upravi praktično primjenjivo i održivo imajući u vidu većinu od samo jednog odbornika?
VUJOVIĆ: Veoma tanka većina, od jednog odbornika, nije dovoljna za stabilno upravljanje glavnim gradom. SDP mora dati opoziciji dovoljno argumenata da ubijede svoje članstvo i odbornike da je podška SDP-u dobar izbor i za ove partije. U suprotnom, pitanje je koliko će oni moći da obezbijede disciplinu u svojim odborničkim klubovima. Teško je vjerovati da je DPS spreman da nastavi vlast u Podgorici uz podršku “odmetnutih” odbornika opozicije, ali postoji veliki rizik da neki od odbornika opozicije otkažu poslušnost partijskim rukovodstvima ukoliko opozicija prihvati “kruti” prijedlog SDP-a. Za uspjeh će ipak trebati da predstavnici ovih partija pregovaraju, a ne samo, kako na tome insistiraju u SDP-u, razgovaraju.
ANALITIKA: Kakva je budućnost vladajuće koalicije nakon eventualnog dogovora Krivokapića sa opozicijom?
VUJOVIĆ: Ta koalicija već duže vrijeme predstavlja politički brak iz nužde, a ne zbog dijeljenja istog pogleda na rješavanje ključnih političkih i društvenih pitanja. Povjerenja između lidera ove dvije partije nema. Kako je nekad odnos Đukanovića i Krivokapića predstavljao kičmu ove koalicije, tako sada on predstavlja sve vise ključnu tačku rascjepa. DPS i SDP od parlamentarnih izbora intenzivno rade na stvaranju alternativnih scenarija, kako za nastup, tako i za postizborna dešavanja nakon narednih parlamentarnih izbora. Naravno, to isto uključuje “lov” na birače svog sadašnjeg koalicionog partnera, odnosno njegovo slabljenje u susret narednim parlamentarnim izborima.
Odnosi u koaliciji se mogu konsolidovati samo kao dio paketa koji bi podrazumijevao dogovor o novoj programskoj platformi koalicije, rekonstrukciju postojeće vlade, dogovor o saradnji u ključnim opštinama bez obzira na rezultat, te dogovor o daljem koalicionom djelovanju na nacionalnom nivou, uključujući i zajedniči nastup na narednim izborima. Izvjesnost odvojenih nastupa ove dvije političke partije na narednim parlamentarnim izborima je sve probleme u funkcionisanju koalicije dovelo do maksimalnog nivoa čineći je neodrživom na duži period.
No, nakon eventualnog dogovora SDP sa opozicijom u Podgorici konsolidacija odnosa na državnom nivou je malo vjerovatan scenario.
ANALITIKA: Znači, bilo kakav aranžman SDP i opozicije u Podgorici vodi kraju vladajuće koalicije?
VUJOVIĆ: Koalicioni aranžman SDP-a sa opozicijom, uključujući i manjinsku vladu znači najvjerovatnije programirani razlaz ove dvije stranke. Programirani razlaz bi vjerovatnije predstavljao početak kampanje za naredne parlamentrarne izbore bez obzira da li bi oni i kad bili raspisani. Jednostavno bez obzira da li će biti riječ o vanrednim ili redovnim izborima kampanja je već počela.
ANALITIKA: Kako bi na eventualni dogovor o manjinskoj vlasti u Podgorici mogao uticati zahtjev većine članova Predsjedništva Pozitivne za smjenom predsjednika te partije Darka Pajovića?
VUJOVIĆ: Ova dva pitanja nijesu u direktnoj vezi. Sukob postoji duže vrijeme. Svakako da uspjeh oko konstituisanja lokalne vlasti u Podgorici može ojačati poziciju predsjednika stranke, ali poslije njegove javne izjave teško da se može očekivati saniranje odnosa između suprostavljenih strana. Izjava je samo produbila jaz podjela, te nanijela štetu eventualnom pokušaju za prevazilaženje podjela. Kada se ovakve stvari iznesu iz partije u javnost, gotovo da povratka nazad nema. Moraće se ići na razrješenje ovog sukoba na organima partije, no svaki epilog nanijeće veliku štetu partiji.
ANALITIKA: Otkud najava raskola u Pozitivnoj, čime je motivisan taj zahtjev za smjenu Pajovića?
VUJOVIĆ: Više ga doživljavam kao proizvod naraslih tenzija i podjela unutar partije. Ako je suditi po potpisnicima oni dominatno predstavljaju tvrdu struju zagovornika opozicionog koalicionog saveza. Naravno, loše je po opozicione partije, što je u ovom trenutku izbio u prvi plan ovaj sukob, jer govori da je veliki stepen nepovjerenja prisutan kako između partija koje pokušavaju na naprave neku vrstu koalicionog aranžmana suprotnog interesima DPS-a, tako i unutar nekih od njih. To svakako otežava pregovore u situaciji kada postoji ultimativan pristup SDP-a.
ANALITIKA: Kako gledate na stav Predsjedništva DPS-a da suspenduje pregovore sa SDP-om u tri grada zbog pregovora Krivokapićeve partije sa opozicijom u Podgorici? Je li to pritisak na Krivokapića ili pritisak na druge članove SDP-a u vrhu Socijaldemokratske partije?
VUJOVIĆ: Ovo je poruka rukovodstvu SDP-a da će DPS uzvratiti, te da je spreman da rizikuje, ali da nije spreman da igra onako kako to želi rukovodstvo SDP-a.
Za očekivati je narednih dana pojačanu dinamiku političkih dešavanja. Ovim potezom DPS je oslabio poziciju SDP-a. Ne samo u odnosu na DPS, već i u odnosu na opoziciju. DPS sada gura SDP ka opoziciji da bi pojačao dinamiku unutrašnjih sukoba, te udaljio SDP od svoje biračke baze. Ovim potezom SDP takođe ostaje bez argumenata zašto neće sa opozicijom u drugim gradovima. Krivokapić se gura da popusti opoziciju, a onda se potpuno obesmišljava njegova platforma, a on dovodi u situaciju da povlači samo iznuđene poteze. Jasno je da počinju pregrupisavanja za nove lokalne, a vidjećemo da li i za parlamentarne izbore. Očigledno da su sve manja očekivanja da se može napraviti stabilna vlast koja može upravljati Podgoricom u punom kapacitetu i mandatu.
ANALITIKA: Kojim strankama bi, potencijalno, odgovarali vanredni izbori na državnom nivou?
VUJOVIČ: Eventualni vanredni parlamentrni izbori predstavljaju veliki izazov i rizik za sve partije, bez obzira što za neke predstavljaju i šansu. Velikim dijelom odgovor na ovo pitanje zavisi od izbornih strategija, odnosno da li će ove partije nastupiti
samostalno ili u nekim koalicijama. Stvaranje dvije velike koalicije bi vodilo brisanju svih onih koji se nalaze između. Politička scena je sve vise podijeljena za one koji su za nastavak vladavine DPS-a, odnosno dolazak na vlast opozicije. Sve manje je prostora za neke opcije koje se nalaze između.Pod uslovom da ključne partije izađu na izbore u istom rasporedu kao na prethodnim, uz samostalan nastup SDP-a, najveći rizik izbori nose SDP-u, pod uslovom da ne uspiju uspješno da okončaju proces konsituisanja lokalne vlasti u Podgorici. Izbori nose veliki rizik i za Pozitivnu CG, ukoliko se ne konsoliduju odnosi unutar ove stranke. Vanredni parlamentarni izbori znače najvjerovatnije konsolidaciju odnosa u DF-u, makar za određeno vrijeme. Ukoliko bi došlo do razlaza konstituenata ovog bloka, zbir njihovih pojedinačnih rezultata bi bio značajno manji od rezultata DF-a. SNP bi vjerovatno bio blizak prethodnom izbornom rezultatu. Bilo bi za očekivati da ova partija nastavi sa “prosrpskim” i “proruskim” “flertovanjem”, te da na taj način pokuša da preotme dio nacionalističkih glasova DF-a. Odnos izbornih rezultata SNP-a i DF-a, odnosno njegovih konstituenata, je gotovo nemoguće sa velikom izvijesnošću prognozirati jer je biračko tijelo veoma nestabilno, ali je dosad njihov zajednički rezultat bio uvijek blizak, samo je njihova međusobna raspodjela bila različita.
ANALITIKA: Šta je sa DPS-om?
VUJOVIĆ: Najveću šansu, ali i najveći rizik ovi izbori predstavljaju za DPS. Ova partija bi imala dosta šansi da se sama približi izbornom rezultatu koji je na prethodnim izborima ostvarila zajedno sa SDP-om, te eventualno napravi koaliciju sa manjinskim strankama. Međutim, odsustvo jasne spremnosti ove partije da se u većoj mjeri odrekne potrošenih kadrova, te pokaže veći reformski potencijal, prilično limitira njene šanse za većim izbornim uspjehom, odnosno da izbjegne da joj ostanak na vlasti zavisi od manjih političkih partija. Takođe, nasuprot velikom potencijalu privlačenja glasova, DPS ima minimalni postizborni koalicioni kapacitet, što prilično limitira njegove šanse za postizbornom koalicionom vladom.
Takođe, interesi DPS-a su dugoročno gledano u direktnoj suprotnosti sa interesima DPS-ovih koalicionih partnera, ne samo SDP-a već i Bošnjačke stranke. Jačanje ove partije ide isključivo na uštrb DPS-a i SDP-a, te se može pokazati kao najveći rizik za ponavljanje koalicionih aranžmana sličnih dosadašnjim. Silazak sa vlasti DPS-a bi otvorio put Bošnjačkoj partiji ka širenju podrške birača. Iskustvo oko formiranja lokalne vlasti u Ulcinju pokazuje da se ni na manjinske albanske partije DPS ne može više u potpunosti osloniti.
Iako, na prvi pogled izgleda da bi izbori DPS-u mogli donijeti dosta, isto tako bi DPS mogao da izgubi više nego što bi mogao da podnese.
Nenad ZEČEVIĆ
